Uoči drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji, zakazanih za 3. februar, većina zemalja članica EU-a želi sa Srbijom potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i bez jasnih dokaza o punoj suradnji s Haškim sudom kako bi pomogli sadašnjem predsjedniku Borisu Tadiću u izbornoj utrci s kandidatom radikala Tomislavom Nikolićem, iako to službeno niko neće priznati.
Kako sada stvari stoje, taj sporazum u ponedjeljak ipak neće biti potpisan, u prvom redu zbog Nizozemske koja traži da haški bjegunac Ratko Mladić bude u Haagu prije potpisivanja.
"Većina zemalja članica slaže se da je došao trenutak za potpisivanje SSP-a", rekao je diplomatski izvor, dodajući da se tome protivi Nizozemska i u nešto manjoj mjeri Belgija.
"Sporazum će biti potpisan kada se s tim slože svi partneri u EU-u, a nadam se da će to biti uskoro", rekao je izvor iz slovenskog predsjedništva.
"Vijeće izražava spremnost da potpiše SSP čim se ispune potrebni uvjeti", kaže se u nacrtu zaključaka koji će biti predložen ministrima.
U nacrtu se ponavlja da "napredak Srbije na putu prema EU, uključujući i kandidatski status, može biti ubrzan".
Također se pozdravlja inicijativa Evropske komisije da se sa Srbijom krajem ovoga mjeseca otvori dijalog o ukidanju viznog režima za ulazak srbijanskih građana u Evropsku uniju.
Iako je ranije najavljeno da će se na ovom ministarskom sastanku donijeti provedbena odluka o slanju civilne misije na Kosovo, od toga se odustalo kako se ne bi odmoglo predsjedničkom kandidatu Tadiću.
Političku odluku o slanju civilne misije na Kosovo donijeli su u decembru šefovi država ili vlada EU-a, istaknuvši da sadašnja Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a to dopušta. Takvoj se interpretaciji te rezolucije protive Srbija i Rusija.
Srbijanski premijer Vojislav Koštunica u nekoliko je navrata ponovio da Beograd ne želi potpisati SSP ako EU odluči poslati svoju misiju na Kosovu bez nove rezolucije UN-a.
