Slučaj Ljubljanska banka
0

Erjavec za novac štediša krivi države bivše Jugoslavije

FENA
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec ponovio je u nedjelju stajalište Ljubljane da pitanje stare devizne štednje Ljubljanske banke izvan Slovenije treba rješavati u okviru postupka sukcesije i na teritorijalnom načelu, izjavivši kako je Slovenija u Strazburu osuđena samo zato jer države nasljednice bivše SFRJ nisu u dvije decenije riješile taj problem.

Reagirajući na procjenu hrvatskog stručnjaka za pitanje Ljubljanskebanke Zdravka Rogića za "Jutarnji list" da će Slovenija hrvatskim štedišama morati iz budžeta isplatiti 150 miliona eura ako nedavna presuda suda u Strazburu postane pravomoćna, Erjavec je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao da Rogićeva izjava "zamagljuje situaciju" u vezi sa spomenutom presudom koja još nije pravomoćna, kao i da je spor oko Ljubljanske banke i stare štednje vrlo složen i "teško razumljiv" običnim ljudima.

To je pitanje potrebno riješiti u okviru sukcesije, ustvrdio je Erjavec, dodavši da je po njegovu mišljenju Slovenija u Strazburu osuđena samo zato jer države nasljednice bivše SFRJ više od 20 godina nisu konkretno riješile taj problem.

"Treba međutim naglasiti da nije Slovenija ta koja koči te pregovore nego su to druge zemlje - sljednice", kazao je Erjavec za STA.

Pored toga, on je ponovio da će se Slovenija žaliti na presudu iz Strazbura koja se odnosi na štediše Ljubljanske banke u BiH, te naglasio da on nije povezana s Ljubljanskom bankom Zagreb i hrvatskim štedišama o čemu se vode pregovori.

Erjavec je ustvrdio kako je Slovenija prilikom raspada bivše Jugoslavije isplatila sve devizne štediše na svom teritoriju bez obzira na državljanstvo, poštujući tako teritorijalno sukcesijsko načelo, dok je Hrvatska preuzela samo dio obveza Ljubljanske banke prema štedišama na svom teritoriju.

Pored toga, Erjavec je ponovio zahtjev Ljubljane da bi prije razgovora o dijelu te štednje koja je bila prenesena na hrvatske banke i u hrvatski javni dug u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu, hrvatska vlada trebala povući dane ovlasti temeljem kojih Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb vode postupke protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima.