Povjerenica za vanjske odnose Benita Ferrero-Waldner predstavila je zastupnicima Evropskog parlamenta prijedlog Komisije, koji je poprilično odudara od prvotne zamisle francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja. U tom novom projektu trebalo bi sudjelovati 44 zemlje, 27 zemalja članica EU-a, 13 zemalja članica ili promatrača Procesa iz Barcelone (Mauritanija, Maroko, Alžir, Tunis, Libija, Egipat, Jordan, palestinski teritorij, Izrael, Libanon, Sirija, Turska i Albanije) te Hrvatska, BiH, Crna Gora i Monako, javila je Hina.
Evropska unija je 1995. pokrenula Proces iz Barcelone kao politički forum za suradnju sa zemljama na južnoj obali Sredozemnog mora. Nova inicijativa službeno nosi naziv "Proces iz Barcelone: Unija za Mediteran" kako bi se naglasio da je riječ o nastavku toga procesa.
Nova Unija "treba ojačati naše odnose s Mediteranom, dajući mu politički impuls, ali temeljni ciljevi Procesa iz Barcelone - stvaranje zone mira i stabilnosti, zone slobodne trgovine i zbližavanje naroda - i dalje vrijede", rekla je Benita Ferrero-Waldner.
Prema prvotnoj Sarkozyjevoj ideji u tom projektu trebale su sudjelovati samo članice EU-a koje imaju izlaz na Sredozemno more. Tome se oštro suprotstavila većina zemalja članica, na čelu s Njemačkom.
Komisija u svom prijedlogu nije izišla u susret ni Sarkozyjevoj želji da on s evropske strane bude supredsjedatelj u sljedeće dvije godine. Komisija predlaže da EU treba biti predstavljena u skladu s novim Lisabonskim ugovorom, koji treba stupiti na snagu 1. januara ove godine, a to znači da bi supredsjedatelj trebao biti budući predsjednik Evropskog vijeća. To znači da bi Sarkozy bio supredsjedatelj samo šest mjeseci, u drugoj polovici ove godine kada Francuska predsjedava Evropskom unijom.
S mediteranske strane supredsjedatelj bi se birao na dvije godine dogovorom tih zemalja. Svake dvije godine održavao bi se samit šefova država ili vlada svih zemalja uključenih u projekt. Između tih samita održavali bi se sastanci na ministarskoj razini. Komisija predlaže uspostavu Tajništva, ali bez navođenja gdje bi trebalo biti njegovo sjedište.
Komisija ne predviđa dodatna sredstva za regionalne projekte iz evropskih fondova mimo onih koja su već predviđena unutar Procesa iz Barcelone. Kao dodatne izvore finansiranja Komisija navodi privatni sektor, bilateralnu pomoć i međunarodne finansijske institucije.
Unija za Mediteran trebala bi biti uspostavljena na samitu u Parizu 13. jula. Očekuje se donošenje političke deklaracije te prihvaćanje prvih projekata.
Komisija je navela prva četiri projekta, koji uključuju uspostavu novih pomorskih veza i nadogradnju lučkih kapaciteta, cestovno povezivanje četiriju arapskih zemalja Mauritanije, Maroka, Tunisa i Alžira, upravljanje otpadnim vodama, te istraživanje mogućnosti korištenja solarne energije.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
