Od začetka ideje, u procesu nominacije učestvovale su Turska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Rumunija, Moldavija i Bugarska, ali su finalnom procesu nominacije, BiH, Crna Gora i Bugarska izostale.
Pomoćnica ministra civilnih poslova BiH Biljana Čamur pojasnila je za agenciju Anadolija kako je Turska pokrenula projekat nominacije Hidrelez, ili Đurđevdana na Listu nematerijalne baštine, te je BiH, kao i druge zemlje, pozvala da se uključi u tu serijsku nominaciju.
"Poziv je stigao kasno i mi, kao i još neke zemlje, nismo stigli da ispunimo sve uslove do 31. marta, kada je Turska predala nominaciju UNESCO-u. Naime, preduslov da bi zemlja učestvovala je da na svojoj Listi nematerijalne baštine ima upisan i zaštićen element koji se nominuje. Mi to za Đurđevdan, odnosno Praznik buđenja proljeća nemamo. Obavijestili smo Tursku da do 31. marta ne možemo sve pripremiti“, kazala je Čamur, dodavši da serijske nominacije omogućuju da se zemlje kasnije priključe, kada ispune sve uslove.
Nominaciju Đurđevdana za Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa UNESCO-u su predale Turska, Srbija, Makedonija, Rumunija, Moldavija i Hrvatska.
"Saradnja između zemalja se odvijala u prepisci, usaglašavanju formulara i na sastancima učesnika. Dva sastanka su bila u Turskoj, u Istanbulu i u Ankari 2012. godine. Uz popunjeni formular predali smo video materijale, fotografije, spiskove odgovarajuće literature i saglasnosti pripadnika lokalnih zajednica i releventnih stručnih organizacija. Rezultati nominacije će biti poznati 2014. godine“, izjavio je za Anadoliju Saša Srećković iz Etnografskog muzeja u Beogradu, koji je bio uključen u proces nominacije.
Srećković je istakao da bi uvrštavanje Đurđevdana, kao zajedničkog naslijeđa nekoliko država na UNESCO-vu listu, imalo pozitivne efekte na kulturnu saradnju u regionu.
Na sastancima u Turskoj razgovarano je, između ostalog, i o datumima proslavljanja Đurđevdana u zemljama koje ga kandiduju za UNESCO-vu reprezentativnu listu.
Stručnjaci involvirani u proces predstavili su načine na koji se Praznik buđenja proljeća proslavlja u njihovim zemljama. Na zvaničnoj internet stranici Nacionalne komisije za UNESCO Republike Turske navodi se da su svi dokumenti koji su trebali biti predati, pažljivo procijenjeni kako bi se utvrdilo da su u saglasnosti sa UNESCO-vim kriterijima.
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hidrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima, koji se ogledaju u raznim radnjama za zaštitu, zdravlje, plodnost. Đurđevdan se obično veže za romsku populaciju, s obzirom da ga Romi obilježavaju kao svoj najveći kulturno-vjerski praznik.
Đurđevdan obilježavaju i Arapi, kako hrišćani, tako i muslimani na Bliskom istoku. Potiče od poštovanja paganskog božanstva proljeća i plodnosti, koje se na arapskom naziva Hader, što znači "zeleni“.
