Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić otvorio je manifestaciju Dani bijele trake nakon čega je održana tribina na temu "Prijedor 22 godine poslije - posljedice", javio je dopisnik Anadolu Agency (AA).
Naglasak tribine stavljen je na posljedice s kojima se Prijedor suočava danas, a koje svoj uzrok imaju u genocidu koji se izvršio u vrijeme rata u tom kraju.
Gradonačelnik Bandić poručio je kako se samo istinom može boriti protiv zaborava te kako se ovakvi događaji ne bi smjeli nikada ponoviti.
"Jedino možemo reći 'Ne daj Bože da se ikada ponovi'. Dobro je da se podsjetimo na vrijeme kada su ljudi obilježavani. Isto se dogodilo u Drugom svjetskom ratu i Domovinskom ratu u BiH i Hrvatskoj", poručio je Bandić i naglasio da se u oba rata, i u BiH i Hrvatskoj radilo o antifašističkom karakteru o kojem svijest treba prenijeti na nove naraštaje.
Kemal Bukvić, predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba, poručio je kako se Vijeće tijekom ovog mjeseca, uz organizaciju Dana bijele trake, intenzivno bavilo pomaganjem poplavljenim područjima te se zahvalio svim volonterima koji su pripomogli akciji.
Na tribini u Islamskom centru sudjelovali su Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Centra za suočavanje s prošlošću, Refik Hodžić, direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu iz New Yorka, Goran Zorić, izvršni direktor Centra za mlade "KVART" iz Prijedora i Edin Ramulić, glasnogovornik Udruženja Prijedorčanki "Izvor".
Refik Hodžić, direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu iz New Yorka, naglasio je kako je rat potrgao zdravo tkivo društva te kako je iznenađujuća solidarnost koja se pojavila među ljudima tijekom poplava u regiji. Hodžić je naglasio važnost uloge Haaškog suda, jer, rekao je, samo ne bi bili u stanju procesuirati zločine.
"Da nije bilo Haaškog suda, Radovan Karadžić bi vjerojatno bio premijer BiH u ovom trenutku, Simo Drljača ministar unutarnjih poslova itd.", izjavio je Hodžić i ukazao na činjenicu da je Haaški sud garancija da ratni zločini ipak neće proći nekažnjeno te da je imao pozitivan učinak na stanje u cijeloj regiji.
Edin Ramulić, glasnogovornik Udruženja Prijedorčanki "Izvor", naglasio je veliki problem iseljavanja ljudi s područja Prijedora zbog, kako je rekao, loše političke klime kao i zbog ekonomskog stanja i nezaposlenosti. Ramulić je kazao kako se promijenila demografska slika prijedorskog kraja u kojem dominira dio srpske zajednice koji se naselio iz Hrvatske te namjera tu trajno ostati.
"Od 50.000 protjeranih, vratilo se 10.000 onih koji se deklarišu kao Bošnjaci i Hrvati", rekao je Ramulić i istaknuo kako su ove dvije manjine u prijedorskoj zajednici diskriminirane na više načina.
Goran Zorić, izvršni direktor Centra za mlade "KVART", govorio je o problemima mladih koji se suočavaju, rekao je, s urušenim obrazovnim sistemom, nezaposlenošću i pasivnošću.
Zorić je rekao kako Prijedor u odnosu na ostatak gradova u BiH ima više mladih ljudi koji su aktivno uključeni u izgradnju kulture sjećanja te kako su stalno suočeni s "političkim patkama" i manipulacijama koje vode u daljnje podjele.
Vesna Teršelič, voditeljica Documente, Centra za suočavanje s prošlošću, naglasila je kako je veliki problem neprocesuiranje zločina u Prijedoru te u BiH, kao i u Hrvatskoj u kojoj je do kraja procesuirano manje od četvrtine evidentiranih ratnih zločina.
Cijeli ovaj tjedan u organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba održavat će se tribine, projekcije dokumentarnih filmova i stručna izlaganja, kao i ispraćaj konvoja za Srebrenicu, zaključno sa subotom, 31. svibnja, kada će se na Trgu bana Jelačića građanima dijeliti bijele trake kao podsjetnik na zločin koji se dogodio u Prijedoru 1992. godine.
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
