Prvog dana desetodnevne rasprave predstavnici delegacije Srbije, koje predvodi veleposlanik Srbije u Parizu Dušan Bataković, imat će na raspolaganju tri sata da izlože svoje stavove i pravne argumente, a istu priliku u popodnevnom dijelu sjednice dobit će i autori "deklaracije nezavisnosti Kosova", koje predvodi Skender Hiseni.
Šestočlani pravni tim za obranu srpskih interesa, pored šefa tima Batakovića, čine i koordinator Saša Obradović, kao i advokati Vladimir Đerić i Igor Olujić.
Angažirana su i tri strana stručnjaka za međunarodno pravo – profesori Malcolm Shaw iz Velike Britanije, Marcela Cohen iz Švicarske i Andreas Zimmerman iz Njemačke, a raspravi će prisustvovati i ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić.
Sucima ICJ-a i predstavnicima još oko 30 država koje su se prijavile za usmenu raspravu o pitanju da li je "deklaracija nezavisnosti koju su izdale privremene vlasti na Kosovu u skladu s međunarodnim pravom", prvi će se obratiti šef pravnog tima Srbije Bataković, koji će argumentaciju Srbije izložiti na francuskom jeziku.
Pravni tim Srbije predočit će detaljnu genezu kosovske krize i predstaviti dokaze da je u slučaju jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova prekršeno međunarodno pravo i narušen teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, kao jedan od osnovnih principa koji proizlaze iz Povelje UN-a.
Predstavit će i argumentaciju, prema kojoj je jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova narušen režim privremene uprave, koju su, radi osiguranja mira i sigurnosti, uvele UN, kao i autoritet Vijeća sigurnosti UN-a kao najmoćnijeg tijela svjetske organizacije.
Predstavnici vlasti u Prištini najavili su da će nastojati dokazati kako je Kosovo slučaj za sebe ("sui generis") i pravo Kosova da postane nezavisna i suverena država.
Također će, kako je najavljeno iz Prištine, ponuditi "odgovor" na protivljenje Srbije i drugih zemalja koje smatraju da je proglašenje nezavisnosti bilo suprotno međunarodnom pravu, a njihove argumente pred sudom će iznijeti britanski advokat Michael Wood.
Za javnu raspravu prijavilo se, pored Srbije i predstavnika delegacije iz Prištine, 28 država, među kojima je i svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a, od kojih dvije - Rusija i Kina - nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu.
Predstavnicima ostalih država, koje su izrazile zainteresiranost za debatu o ovom pitanju na raspolaganju će biti po 45 minuta da obrazlože svoje stavove.
Za raspravu su se prijavile Albanija, Argentina, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Bjelorusija, Bolivija, Brazil, Bugarska, Burundi, Kina, Hrvatska, Kipar, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Jordan, Sijera Leone, Nizozemska, Norveška, Rumunija, Rusija, Saudijska Arabija, Španija, Velika Britanija, Irska, SAD, Venecuela i Vijetnam.
Na osnovu stavova koje su dosad zastupali, očekuje se da će predstavnici 16 država nastojati odbraniti jednostrani akt Prištine, a 15 država - stav Srbije koja ne priznaje jednostrano otcjepljenje svoje južne pokrajine.
Rasprava će se odvijati samo na engleskom i francuskom jeziku koji su službeni jezici suda, a ukoliko se neko od predstavnika želi obratiti sudu na svom jeziku, mora angažirati prevoditelja o svom trošku.
Pored sudionika, raspravu u dvorani s balkonom, koja ima oko 250 mjesta, pratit će i predstavnici diplomatskog kora.
Predstavnici medija, nevladinih organizacija, univerziteta, i drugih međunarodnih organizacija pratit će raspravu iz posebno opremljene sobe sa prijenosom uživo i osiguranim prijevodom na engleski ili francuski jezik.
Nakon okončanja javne sjednice,15 sudaca ICJ-a proučit će iznesene argumente i većinom glasova, kako se očekuje polovinom iduće godine, donijeti savjetodavno mišljenje o legalnosti samoproglašene nezavisnosti Kosova.
Iz Međunarodnog suda pravde u subotu su poručili da će, iako 15 sudaca dolazi iz različitih okruženja i da bi moglo biti različitih pogleda u vezi s ovim pitanjem, konačno usvojeni stavak predstavljati stav suda u cjelini.
Profesor međunarodnog prava i dugogodišnji zastupnik Srbije pred ovim sudom Tibor Varadi ocijenio je da će mišljenje ICJ-a, koje nema obavezujuće djelovanje, imati veliku pravnu i moralnu težinu, kao i da će utjecati na buduće političke poteze.
"Ako savjetodavno mišljenje ICJ-a bude u išlo u prilog Srbiji, ona će dobiti podršku međunarodnog prava za tvrdnje da je jednostrano proglašenje Kosova bilo nelegalno, odnosno da nije u skladu sa međunarodnim pravom, što bi bio veliki dobitak i u političkom smislu", kazao je Varadi Tanjugu.
"Iako ne obavezuje, mišljenje ICJ-a ima vrlo veliki autoritet i snagu tim prije što se i zemlje koje su priznale nezavisnost Kosova, kao i one koje to nisu, pozivaju na međunarodno pravo", naglasio je Varadi.
U razmatranje je uključeno ukupno 36 država, a komentare na pisane izjave u drugoj fazi postupka dostavilo je 14 zemalja, uključujući Srbiju.
Međunarodni sud pravde tretira podnesak prištinskih institucija kao "pisani doprinos", jer samoproglašena država Kosovo nije članica Ujedinjenih naroda.
Svi dostavljeni dokumenti, podnesci i odgovori zasad su povjerljivi, a o tome da li će javnosti biti objelodanjeni na usmenoj raspravi ili naknadno odlučit će sudsko vijeće.
Kosovo su do sada su priznale 63 od 192 države članice UN-a.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
