"Rezolucija traži od glavnog pravosudnog tijela UN-a da donese savjetodavno mišljenje o sljedećem pitanju: Je li jednostrano proglašenje nezavisnosti Privremenih institucija samouprave Kosova u skladu s međunarodnim pravom?", rekao je Tadić.
Srbijanski je predsjednik ustvrdio da bi mišljenje ICJ-a "pružilo politički neutralno i pravno autoritativno uputstvo mnogim zemljama koje razmatraju kako se postaviti prema nezavisnosti Kosova, sukladno međunarodnom pravu".
Ponovio je kako je proglašenje nezavisnosti Kosova "jednostrano, ilegalno i nelegitimno", te da je s njime Srbija "uhvaćene u srce jednog od najopasnijih izazova samoj prirodi međunarodnog sustava od osnivanja UN-a".
Srbija, po njegovim riječima, vjeruje da bi slanje pitanja Kosova pred ICJ spriječilo da kriza posluži kao "duboko problematičan presedan" za bilo koji dio svijeta gdje postoje secesionističke ambicije.
Pozivajući članice UN-a da podrže predloženu srbijansku rezoluciju, Tadić je, među ostalim, kazao kako bi glas protiv nje značio negiranje prava svake zemlje da traži sudsku zaštitu kroz sustav UN-a.
On je naglasio kako je Srbija od početka krize isključila upotrebu sile i druge jednostrane poteze, poput uvođenja ekonomskog embarga Kosovu, već se odlučila za diplomatski pristup, što je po njegovim riječima, rezultiralo time da velika većina članica UN-a nije priznala Kosovo.
Kosovo je do danas priznala većina članica Evropske unije, NATO-a i Vijeća sigurnosti UN-a, ukupno više od 40 zemalja, no zahvaljujući lobiranju ruske, kineske kao i srbijanske diplomacije proces međunarodnog priznavanja Kosova jako je usporen.
Ako Opća skupština UN prihvati rezoluciju, za što prema procjenama analitičara postoje solidni izgledi, proces priznavanja Kosova bio bi praktično zaustavljen dok njegovu legalnost razmatra ICJ, što je i cilj rezolucije, prema ranijoj izjavi šefa srbijanske diplomacije Vuka Jeremića.
Iz izvora delegacija Crne Gore i Makedonije na Općoj skupštini UN-a doznaje se da su te dvije zemlje odustale od već pripremljenog priznanja Kosova dok se ne odluči o srbijanskoj rezoluciji.
Za prihvaćanje rezolucije dovoljna je natpolovična većina glasova prisutnih na sjednici Opće skupštine UN-a, a ne većina od 192 članice UN-a, pa je stavljanje rezolucije na izglasavanje taktička odluka, i još se ne zna kojeg će se datuma ona naći na dnevnom redu.
Tadić je u svom govoru naglasio evropsku orijentaciju Srbije, ali je među glavne prioritete svoje zemlje uvrstio i "želju za daljnjom obnovom i produbljenjem mnogih bliskih prijateljstava koja je Jugoslavija imala u svijetu nakon II svjetskog rata".
Najavio je da će Srbija, "kao najveći nasljednik suosnivača Pokreta nesvrstanih, marljivo raditi kako bi pridonijela ravnopravnijoj međunarodnoj zajednici i demokratizaciji međunarodnih odnosa..", što je svojevrsna zahvalnica za podršku Nesvrstanih za stavljanje rezolucije na dnevni red Opće skupštine UN, i zalog za glasove Nesvrstanog bloka kada se bude o njoj odlučivalo, prenosi Fena.
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
