Crna Gora upozorava na posljedice kršenja Cefte

Sastanku će, kako je najavljeno iz Ministarstva za ekonomski razvoj Crne Gore, prisustvovati i šef Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori Leopold Maurer.

Iz Ministarstva je ranije ocijenjeno da bi eventualno usvajanje zakona o zaštiti domaće proizvodnje u BiH direktno prekršilo odredbe Cefta sporazuma, kojim od januara predsjedava Crna Gora.

Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje, koji je predložio dio poslanika iz BiH, podrazumijeva uvođenje pune carinske stope iz carinske tarife na 947 tarifnih linija. Glavni razlozi za predlaganje zakona je deficit koji BiH ima u robnoj razmjeni sa Srbijom i Hrvatskom.

Iz Ministarstva su podsjetili da svaka od potpisnica Sporazuma može podnijeti zahtjev Zajedničkom komitetu, kao najvećem tijelu Cefte, za održavanje konsultacija u vezi sa bilo kojom aktuelnom ili predloženom mjerom ili pitanjem za koje se smatra da može uticati na sprovođenje tog dokumenta.

Predstavnici Ministarstva naveli su da bi eventualno usvajanje zakona u BiH vjerovatno izazvalo kontramjere ostalih Cefta potpisnica, kojim bi se onemogućio izvoz proizvoda iz BiH.

"Na taj način bi, u krajnjem, pokrivenost uvoza izvozom u BiH ostala na istom ili približnom nivou i ne bi značajnije uticalo na smanjivanje deficita u robnoj razmjeni te države", rekli su iz Ministarstva.

Kršenjem odredbi međunarodnog ugovora, kako su dodali, BiH bi poslala veoma negativnu sliku svijetu.

Iz Ministarstva smatraju da će, ukoliko ipak bude usvojen Prijedlog zakona, to predstavljati signal za ostale Cefta članice za održavanje sjednice Zajedničkog komiteta na kome bi se raspravljalo o tom propisu.

Redovna sjednica Zajedničkog komiteta u okviru predsjedavanja Crne Gore predviđena je za kraj oktobra.

Sporazum o izmjeni i pristupanju Cefti potpisan je u Bukureštu u decembru 2006. godine, a Crna Gora ga primjenjuje od jula 2007.

Sporazum potpisnicama omogućava da se pripreme za pristupanje EU u skladu sa Solunskom agendom i Deklaracijom iz juna 2003. godine.

Članovi Cefet još su i Albanija, BiH, Makedonija, Moldavija, Srbija, Hrvatska i Kosovo.