Civilne udruge traže uvođenje Dan sjećanja na genocid u Srebrenici

Istim povodom nevladine organizacije uputile su pismo srbijanskom predsjedniku i 11. ožujka, kao i 11. veljače, podsjetivši da je Europski parlament prihvatio Rezoluciju o sjećanju na žrtve toga događaja.

U pismu, čiji su potpisnici Komitet pravnika za ljudska prava, Inicijativa mladih za ljudska prava, Helsinški odbor za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo te Žene u crnom, kaže se da presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina.

Kako su ranije najavile, svakog 11. u mjesecu te udruge će organizirati različite akcije s pozivom srbijanskim vlastima da učine što i Europski parlament i iskažu počast žrtvama genocida.

Europski parlament je 15. siječnja proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, kad su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.

U Srbiji su je odmah pozdravile i nevladine udruge za ljudska prava pozvavši zastupnike u srbijanskom parlamentu da potporom rezoluciji EP-a iskažu poštovanje i priznanje žrtava te utru put izgradnji zajedničkog pamćenja svih žrtava ratnih zločina počinjenih na prostoru
bivše Jugoslavije.

Inicijativu su poduprle i pojedine srbijanske političke stranke, među kojima i Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV), koja je 22. siječnja predložila srbijanskom parlamentu rezoluciju kojom se 11. srpnja proglašava Danom sjećanja na Srebrenicu i na sve nevine žrtve ratova 90-ih godina na teritoriju bivše SFRJ.

U prijedlogu rezolucije se navodi da bi parlament trebao zatražiti da se u Beogradu izgradi spomen-obilježje u znak sjećanja na žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Zastupnici Liberalno-demokratske partije (LDP) također su isti dan poduprli inicijativu da srbijanski parlament prihvati rezoluciju EP-a da se 11. srpnja obilježava kao dan sjećanja na zločine u Srebrenici. Srbijanski parlament još se nije očitovao o tim prijedlozima.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, koji je pred Haaškim tribunalom optužen i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i sad mu se sudi u Haagu.