{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Cetinje grad-muzej posjeti svaki osmi turista u Crnoj Gori

A
12.10.2015. u 11:04
4
8
Cetinje grad-muzej posjeti svaki osmi turista u Crnoj Gori
4
Historijska i sadašnja prijestolnica Crne Gore Cetinje zbog svoje autentične arhitekture i velikog broja istorijskih građevina, relikvija, manastira, crkvi i muzeja dobilo je i naziv grad-muzej.
Cetinje je posljednjih pet vjekova kulturno i obrazovno sjedište Crne Gore, pa tako baštini ogromno književno, muzejsko i arhivsko blago, koje se većinom čuva u pet republičkih institucija: Narodnom muzeju Crne Gore, Arhivu Crne Gore, Centralnoj narodnoj biblioteci "Đurđe Crnojević“, Kraljevskom crnogorskom narodnom pozorištu "Zetski dom", te Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.

Međutim, Cetinje nije samo poznato po svojim građevinama i historijskim spomenicima, već i po svojoj vjekovima dugoj štamparskoj tradiciji, bogatim bibliotekama, kao i po svojim umjetnicima. Taj grad je za svojeg postojanja izrodio i ugostio značajan broj književnika i slikara, te stoga ne čudi što su se u ovom gradu smjestile tri akademije - Akademija likovnih umjetnosti, Akademija dramskih umjetnosti, te Muzička akademija.

 Sjedište je i Ministarstva kulture Crne Gore, kao i rezidencije predsjednika Crne Gore. 

"Cetinje je duša Crne Gore. Mislim da u tom smislu Crne Gore nema bez Cetinja. Mislim da je ukorijenjeno historijsko pamćenje, ako hoćete da saznate nešto o Crnoj Gori na pravi način onda je to Cetinje. Oko 70 posto pokretnog blaga Crne Gore je na Cetinju, kao što Kotor ima 70 posto nepokretnog kulturnog blaga. Tako da su Cetinje i Kotor dva punkta, dva centra gde se najviše može saznati o Crnoj Gori", naglašava u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja Crne Gore 

Grad je, inače, smješten u istoimenom kraškom polju koje se nalazi u južnom dijelu Crne Gore, podno planine Lovćen, na prosječnoj nadmorskoj visini od 670 metara. Nalazi se na magistralnoj komunikaciji Podgorica - Cetinje - Budva. Od oba grada je udaljeno oko 30 kilometara.

Naselje se u istorijskim izvorima prvi put pominje 1440. godine, a oko 1450. godine, na Cetinju je podignuta Vlaška crkva. 

Cetinje se arhitektonski i urbano-populacijski razvijalo proporcionalno razvoju crnogorske državotvornosti, odnosno uporedo sa proglašenjem Knjaževine Crne Gore 1852. godine pod knjazom Danilom I Petrovićem, te priznanjem samostalnosti 1878. na Berlinskom kongresu i, konačno, Kraljevine Crne Gore 1910. za vrijeme vladavine kralja Nikole I Petrovića.

Jugoslovenska umjetnička zbirka



Za vrijeme vladavine Nikole I, u Cetinju je podignut novi dvor, prvi hotel, bolnica, Djevojački institut, a proglašenjem samostalnosti i uspostavljanjem diplomatskih odnosa sa evropskim državama i Vladin dom, te mnogobrojne ambasade. Izgrađene na jako maloj međusobnoj udaljenosti, a u različitim arhitektonskim stilovima, ove građevine daju Cetinju urbanu sliku grada jedinstvenu u Evropi.

Nakon I svjetskog rata, Crna Gora je proglasila ujedinjenje sa Srbijom, odnosno Kraljevinom SHS/Kraljevinom Jugoslavijom, a Cetinje postaje sjedište Zetske banovine. Ostavši i dalje značajnim centrom, Cetinje se u periodu između dva svjetska rata nesmetano razvijalo, uvećavajući se i populacijski i teritorijalno i infrastrukturalno.

Period nakon II svjetskog rata dovodi do stagnacije Cetinja. Naime, proglašenjem Titograda, sadašnje Podgorice administrativnim centrom i glavnim gradom SR Crne Gore, kao sastavnog dijela FNRJ/SFRJ Cetinje gubi značaj koji je do tada imalo.

Vraćanjem naziva prijestolnica Cetinju, razvojem sektora visokog obrazovnja, kao i jačanjem turističkih potencijala, cetinjske i crnogorske vlasti nadaju se da će Cetinju vratiti barem dio sjaja koji je ovaj grad imao.

Na Cetinju djeluje više muzeja - Umjetnički i Istorijski smješten u zgradi bivšeg Vladinog doma, Muzej kralja Nikole, Njegošev muzej, Etnografski muzej Crne Gore i Muzej Cetinjskog manastira. 

"U bivšem Vladinom domu su smještena dva muzeja koji su konstitutivni muzeji - Umjetnički muzej i Istorijski muzej, a koji čine Narodni muzej Crne Gore. Imamo još Arheološki i Etnološki muzej, te Njegošev muzej, Muzej kralja Nikole koji su memorijalni muzeji u sastavu Istorijskog muzeja. To je dosta kompleksna priča, jer Narodni muzej Crne Gore sačinjava 13 jedinica, od mauzoleja na Lovćenu, Njegoševe rodne kuće na Njegošima, Mauzoleja crnogorskih vladara na Ćipuru, Mauzolej vladike Danila na Olovom kršu, do muzeja na Cetinju", pojašnjava Pavle Pejović, direktor Narodnog muzeja Crne Gore.  

Direktor Narodnog muzeja Crne Gore sa ponosom predstavlja jugoslovensku zbirku slika postavljenu u Umjetničkom muzeju, među kojima su brojna djela Jovana Bijelića, kao što je slika Jajce iz 1934. godine. 

"Jugoslovenska zbirka predstavlja pravo blago i jednostavno ne želimo da se odreknemo svega toga što je nabavljeno za Muzej. To je bila velika misija jednog od mojih prethodnika, slikara i karikaturiste poznatog na prostoru bivše Jugoslavije Miloša Vuškovića. To je zbirka koja je nabavljena 60-tih godina prošlog vijeka, od koje je veliki dio izložen. Imamo dio zbirke Vukmanović. Naime, Svetozar Vukmanović Tempo visoki funkcioner poklonio je Narodnom muzeju oko 220 radova najistaknutijih jugoslovenskih umjetnika i to iz perioda raskida sa socrealizmom što je bilo vrlo zanimljivo i što je bio jedan zbilja iskorak koji čovjek ne bi očekivao od nekoga ko je bio apsolutno jedan od ključnih aktera komunističkog pokreta u Jugoslaviji", navodi Pejović. 

Historija na jednom mjestu



U prizemlju Vladinog doma nalazi se Istorijski muzej sa bogatom zbirkom predmeta iz istorije Crne Gore. 

Među njima je zbirka novčanica, perpera prvog novca Crne Gore, koji je bio u upotrebi od 1906. do 1914. godine. Među značajnim predmetima su i sedla koja je turski sultan Abdullah poklonio kralju Nikoli I Petroviću, a u zbirci je i originalna nošnja poslanika (ambasadora) Crne Gore u vrijeme kralja Nikole I, kao i povelja mirovnog ugovora između Albanije i Crne Gore, povelja o osnivanju Cetinja...

"Ono što je interesantno to je zbirka ratnih zastava. Mi smo po tom broju drugi u Evropi, poslije Beča. Imamo veliki broj turskih zastava, zastavu Crne Gore sa Vučijeg dola kroz koju je prošlo preko 400 kuršuma. Ljudi su ginuli pod njima. To je bila slobodarska priča u toj borbi za slobodu. Dešavalo se puno toga herojskog. Istorijski muzej čuva i puno oružja i trofeja. Posjedujemo zanimljivu građu i arheološku i istorijsku: od crvene stijene pa do 15 vijeka, Oxtoisa prve štampana knjiga na slovenskom jugu 1494. godine, kao i čitavu priču o Petrovićima, od vladike Danila do kralja Nikole", istakao je direktor Narodnog muzeja Crne Gore. 

Svojom ljepotom plijeni i Muzej kralja Nikole osnovan 1926. godine u rezidenciji posljednjeg crnogorskog vladara Nikole I Petrovića Njegoša, kao produžetak tradicije sabiranja i brižljivog čuvanja materijalnih dokaza crnogorske prošlosti. Gradnja objekta započeta 1863,  završena je oko 1867. godine. Međutim, pouzdano se zna da je prvobitna namjena objekta bila predviđena za smještaj udovice i kćerke knjaza Danila. Nakon Darinkinog odlaska iz Crne Gore, ovo zdanje dobija novu funkciju. 

Vladarska rezidencija je tokom svog postojanja pretrpjela niz značajnih rekonstrukcija. Posljednje prepravke izvršene su uoči proslave zlatnog jubileja 1910. godine, kada je zgrada dobila konačan izgled.

Novoosnovani Državni muzej (danas Muzej kralja Nikole) sabrao je u svoje fondove materijal Vojnog i Narodnog muzeja, institucija formiranih u XIX vijeku, kao i sav sačuvan inventar iz crnogorskih dinastickih rezidencija. 

U njemu se nalazi: kraljeva radna soba, Velika odžaklija, dvorska biblioteka, Indonežanski salon, Venecijanski salon, svečana trpezarija, porodična trpezarija, kraljev prijemni salon, diplomatski salon, kraljičin prijemni salon, kraljeva spavaća soba, čajni salon, kraljičina spavaća soba, soba princeze Ksenije, soba princeze Vjere, te muzički salon. 

Svaki salon druga boja



Muzeji u okviru Narodnog muzeja Crne Gore bilježe veliki broj posjetilaca. 

"Prošle godine imali smo 149.000 registrovanih posjetilaca u objektima Narodnog muzeja Crne Gore. Nije mali broj, a mi smo nekada dok su dolazile ekskurzije, dok smo imali zajedničku državu imali više posjetilaca. Dolazile su ekskurzije iz svih bivših jugoslovenskih republika. No, podatak da u Crnu Goru dođe između milion i 1,2 miliona turista, a da ovdje dođe svaki osmi posjetilac Crne Gore nije mali broj", ističe Pejović. 

Prijestolonasljednikova rezidencija, od skoro prozvana Plavi dvorac, koja se nalazi između gradskih parkova, također je mjesto koje posjeti na stotine posjetilaca svakog dana. Prostire se na 7.000 metara kvadratnih prostora, od čega je čak 4.000 pokriveno zelenilom. 

Izgrađena je 1896. godine. Prijestolonasljednik Danilo Petrović koristio je rezidenciju do 1916. godine. Između dva svjetska rata u njoj je radila Gimnazija. Poslije oslobođenja, bila je u funkciji galerije i muzeja. Danas, u Plavom dvorcu, nalazi se rezidencija Predsjednika Crne Gore.

U njoj su sala za razgovore tete-a-tete (u četiri oka), sala za prijem akreditiva ambasadora i diplomatskih predstavnika, za bilateralu, salon za dame (u kojem borave supruge predsjednika za vrijeme zvaničnih razgovora), salon za ručavanje, pres konferencije. Interesantno je da je svaki salon prepoznatljiv po bojama pa je tako onaj za prijem akreditiva u zelenom, a za bilateralu sa Swarovski kristalima.  

U rezidenciji predsjednika Crne Gore boravili su predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović, bivši predsjedavajući i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, a nedavno je posjetu imao i predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov, a među posjetiteljima bili su i generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon, kao i predsjednici Italije, Rumunije, Bugarske...

Bivša poslanstva svjedok državnosti Crne Gore



A, o burnoj i bogatoj istoriji Cetinja i Crne Gore svjedoče i zgrade bivših poslanstava (ambasada) koje su obnovljene, a na kojima i sada stoje grbovi i simboli močnih država koje su predstavljali, s tim što služe u druge svrhe. 

Jedan od takvih je i objekat bivšeg turskog poslanstva smješten je u istorijskom jezgru. Prvobitno, bila je to privatna stambena zgrada, da bi je krajem XIX vijeka, po odobrenju knjaza Nikole, za potrebe rada svog diplomatskog predstavništva, kupila Turska. U zgradi, tada poznatoj pod nazivom "Pašina kuća", poslanstvo je djelovalo do 1912. godine. U njemu je sada Akademija dramskih umjetnosti. 

Tu su i objekti bivšeg engleskog poslanstva u koje se sada nalazi Muzička akademija, srpskog poslanstva u kojem je sada Etnografski muzej, kao i bivšeg njemačkog, austro-ugarskog, ruskog, italijanskog i francuskog poslanstva. 

Svoja diplomatska predstavništva na Cetinju su imali i Bugarska, Grčka, Belgija i Sjedinjene Američke Države.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: