{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


ISTRAŽIVANJE
/
Budućnost Makedonije i duhovi prošlosti

S
30.11.2009. u 08:00
0
12
Budućnost Makedonije i duhovi prošlosti
0
Budućnost Makedonije i duhovi prošlosti
Pokušaji Makedonije da izgradi novi identitet kao nasljednica klasične starine, proizvode krizu identiteta kod kuće i produbljuju tenzije u odnosima sa susjedima. Ovaj istraživački članak nastao je u produkciji BIRN-a (Balkanskih istraživačkih mreža) i nekoliko evropskih fondacija za novinarsku izvrsnost.
Svake subote uvečer, u najgledanijem terminu na skopskoj televiziji, Atanas Pčelarski tumači značenja riječi iz klasičnog perioda antike na modernom makedonskom jeziku. “Makedonija je rodno mjesto čitavog svijeta. Jezici, teme vezane za Boga i religiju, pravni sistem, sve to potiče iz Makedonije”, objašnjava on. Makedonija iz vremena klasične starine i moderna država Makedonija postaju jedna te ista stvar.

Pčelarski je ovdje samo jedan od mnogih koji insistiraju na direktnoj povezanosti svijeta Aleksandra Makedonskog i današnje Makedonije. Sve raširenija opsjednutost ovim vojskovođom samo je dio šire debate o drevnim korijenima moderne Makedonije – i njenom savremenom identitetu.

Otkako je nacionalistička stranka VMRO-DMPNE pobijedila na izborima 2006. godine, ime i lik Aleksandra Makedonskog su sve prisutniji u javnom životu. Nešto što je počelo kao novo brendiranje glavnog aerodroma u zemlji, sada izrasta u pojavu daleko širih razmjera.

Preimenovanje aerodroma, koji sada nosi naziv “Skopski aerodrom Aleksandar Veliki”, izazvalo je buru bijesa u Grčkoj, gdje tvrde da je Aleksandar Makedonski bio Helen, i da su ime “Makedonija” i klasična historija ovog regiona isključivo grčki kulturni posjed.

Dva susjeda se nalaze u sukobu oko prava na korištenje imena “Makedonija” još otkako je bivša jugoslavenska republika proglasila nezavisnost, 1991. godine.

Makedonija je odlučno odbijala sve diplomatske sugestije da promijeni ime aerodroma, ali se u isto vrijeme uzdržavala od daljnjih provokacija, bar do prošle godine.

Nakon što je u Bukureštu u aprilu 2008. godine Grčka blokirala poziv Makedoniji da se pridruži NATO-u, vlada Nikole Gruevskog, na čijem čelu se nalazi VMRO-DPMNE, inicirala je seriju projekata koji slave Aleksandra Makedonskog i druge junake klasične antike.

Takvi postupci nailaze na kritike i u samoj Makedoniji. Kritičari tvrde da pokušaji građenja novog makedonskog identiteta zasnovanog na pretpostavljenoj vezi sa svijetom antike, što se ovdje opisuje terminom antikvizacija, imaju razorne posljedice.

Jedna od primjedbi je to što takva vrsta kampanje dodatno ugrožava stabilnost multietničkog društva, u kojem je nezadovoljstvo brojne manjine etničkih Albanaca već u porastu.

Drugi strahuju da naglašavanje naslijeđa klasične antike dijeli Makedonce na dva tabora, na one koji podržavaju “antikvizaciju” i one koji o sebi razmišljaju kao o Slavenima.

Već generacijama unazad, a naročito u periodu kada je Makedonija bila dio Jugoslavije, Makedonci su se držali slavenskog identiteta koji je zaseban, ali povezan sa identitetom Slavena u susjednoj Srbiji i Bugarskoj.

Konačno, tu je i primjedba da ova populistička politika udaljava ključne saveznike Makedonije u inostranstvu, kao i susjede. Eksperti naglašavaju da bi Bugarska i Grčka mogle upotrijebiti prava koja imaju unutar EU-a da odlože ili spriječe pristupanje Makedonije Evropskoj uniji.


Promjene u javnoj sferi

Kada se polovinom 2009. vratio u Makedoniju, nakon što je godinu dana proveo u Budimpešti izučavajući nacionalizam, Anastas Vangeli je bio zapanjen promjenama u atmosferi.

“Društvo se okrenulo sebi”, kaže on. “Kao da Makedonci gledaju u čarobno ogledalo iz neke bajke i pitaju: ‘Ogledalce, ogledalce, ko je najstariji na svijetu?’”

Na temi antičkog identiteta Makedonije ne insistiraju samo mediji. U makedonskim gradovima ubrzano niču spomenici herojima klasične starine.

U prijestolnici, Skoplju, sljedeće godine će se podići spomenik Aleksandru Makedonskom, visok 22 metra. Njegova statua već krasi centar Prilepa.

Za nekoliko mjeseci će statua Aleksandrovog oca, Filipa Drugog, dominirati centralnim trgom Bitolja. Glavni autoput, koji vodi do granice s Grčkom, dobio je novo ime po Aleksandru Makedonskom, a glavni sportski stadion u Skoplju sada se zove po Filipu.

Zvanični podaci pokazuju da vlasti plaćaju hiljade ljudi da rade na arheološkim projektima. Direktor Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa, arheolog Pasko Kuzman, kaže da će njihov rad dokazati da današnji Makedonci potiču od Makedonaca iz klasične starine – a ne od Slavena koji su na Balkan počeli dolaziti u petom stoljeću.

“Makedonija može odbraniti svoje ime jedino ako dokaže da makedonska nacija vuče korijene iz antike, a ne od Slavena”, izjavio je Kuzman u jednoj lokalnoj TV emisiji u junu.

Uz podizanje spomenika i davanje novih imena javnim objektima, vlada je finansirala i novo izdanje Historije makedonskog naroda.

Po prvi put u šezdesetpetogodišnjoj historiji ovog izdanja, koje je uvijek bilo blisko službenim stavovima zemlje, kaže se da Makedonci ne potiču od Slavena, kako se u zvaničnim historijama ranije tvrdilo, već od Makedonaca iz antičkog perioda.

Zvaničnici brane novo tumačenje prošlosti. “Potrebna nam je verzija historije koja će pripremiti Makedonce za 21. stoljeće”, izjavio je u junu Ivica Bočevski, potpredsjednik vlade, zadužen za evropske integracije, samo nekoliko dana prije nego što je podnio ostavku.

Makedonski lideri hvale ovu kampanju kao podsticajnu za moral zemlje. Predsjednik Đorđe Ivanov je izjavio da okretanje klasičnoj starini ima korijene u “frustraciji i depresiji koja je nastupila poslije NATO samita u Bukureštu”, kada je Grčka blokirala pristupanje Makedonije.

Ipak, bivši premijer i nekadašnji lider VMRO-DPMNE-a, Ljubčo Georgijevski, kritizira ovakve trendove. Vlada “jaše na talasu populizma”, smatra on.

“Oni koji u Makedoniji brane tezu o antičkom porijeklu nastupaju agresivno i vulgarno, pa sada imamo situaciju da se ljudi raspravljaju o tome ko vodi porijeklo od antičkih Makedonaca, a ko od slavenskih Makedonaca”, dodaje on.

Strani diplomatski predstavnici upozoravaju da kampanja pogubno utiče na simpatije koje je Makedonija uživala na međunarodnoj sceni u svom sporu s Grčkom. “U početku smo ovaj trend tumačili kao taktiku u sukobu s Grčkom, ali sada postaje jasno da se ‘antikvizacija’ koristi za prikupljanje političkih poena na domaćem terenu”, izjavio je jedan visoki diplomat EU-a u Skoplju.

Ko je prvi stigao?

Na domaćem terenu, rasprava o tome ko se “prvi” naselio na Balkanu dodatno produbljuje podjelu između Makedonaca i etničke albanske manjine, koja čini približno jednu četvrtinu stanovništva.

Sam Vaknin, bivši savjetnik premijera Gruevskog, opisao je “antikvizaciju” kao projekat građenja nacije koji je u suštini više antialbanski nego antigrčki ili antibugarski.

“‘Antikvizacija’ ima dvojni cilj: da marginalizira Albance, i da stvori identitet koji im neće dopustiti da postanu Makedonci”, izjavio je u jednom intervjuu u junu.

Abdurrahman Aliti, lider Partije demokratskog napretka, stranke etničkih Albanaca, slaže se da je kampanja usmjerena protiv njih. “‘Antikvizacija’ šalje poruku Albancima da su oni novopridošlice u ovoj zemlji i da ovdje nemaju šta tražiti”, kaže on.

Sa svoje strane, Albanci tvrde da su oni “stigli prvi”. Oni vjeruju da moderni Albanci vode porijeklo od ilirskih plemena o kojima su historičari Rimskog carstva pisali u svojim knjigama. Neki tvrde da je Aleksandar Makedonski bio ilirskog porijekla.

Albanci su bili konsternirani kada je Makedonska akademija nauka u septembru objavila enciklopediju u kojoj se o Albancima govori kao o “doseljenicima” i “šiptarima” – što je termin koji Albanci doživljavaju kao pogrdan. Albanci u Makedoniji i na Kosovu su organizirali proteste zbog onoga što oni doživljavaju kao uvredu.

Historičar i političar Sabri Godo, iz Albanije, izjavio je da je enciklopedija imala za cilj da “razori miroljubivu koegzistenciju između Albanaca i Makedonaca”.

Premijer Kosova Hashim Thaci iznosi slične primjedbe. “Činjenice iznijete u enciklopediji tipične su za sve izraženiji trend podsticanja etničkih tenzija u Makedoniji”, kaže on. Diplomati iz zemalja EU-a i SAD-a izrazili su zabrinutost zbog toga što bi knjiga mogla ugroziti etničku harmoniju u Makedoniji.

Knjiga je zbog toga povučena. Ali diplomati su i dalje zabrinuti za budućnost Ohridskog sporazuma, kojim je, uz pomoć međunarodne zajednice, 2001. godine okončan oružani sukob između makedonskih snaga i gerile etničkih Albanaca, tako što su albanskoj zajednici data veća prava.

Perspektiva članstva u NATO-u i EU-u je nakon toga doprinosila održavanju krhkog mira između etničkih zajednica u Makedoniji. Međutim, spor s Grčkom oko “imena” je u međuvremenu usporio napredovanje ka članstvu u EU-u i NATO-u.

VMRO-DPMNE je od 2006. godine bila u koaliciji s partnerima iz Demokratske partije Albanaca (DPA) i iz rivalske Demokratske unije za integraciju (DUI).

Ali, obje stranke se žale da su iskorištene samo da bi se prikrila nacionalistička politika VMRO-DPMNE-a, i kažu da se spor oko “imena” s Grčkom mora hitno riješiti.

“Ako se spor ne razriješi i Makedonija ne uđe u NATO do kraja godine, Albanci trebaju preispitati svoje opcije”, izjavila je u junu Teuta Arifi, potpredsjednica vladajuće DUI.

Sefer Tahiri, lokalni analitičar, kaže da albanske stranke mogu zahtijevati federalnu reorganizaciju države, ili se čak pokušati otcijepiti, ako zaključe da opsesivno postupanje VMRO-DPMNE-a umanjuje izglede Makedonije da se priključi EU-u.

“Ova vlada želi da vrati zemlju u monoetničko stanje u kojem bi postojali samo Makedonci”, kaže Tahiri. “Ako se problem imena ne riješi i zemlja ne postane članica NATO-a, etničke tenzije će eskalirati.”

Tenzije su već eskalirale. U augustu, grupa makedonskih huligana je napala naselje etničkih Albanaca u Skoplju i povrijedila najmanje 10 ljudi. Kosovski albanski nacionalistički pokret “Samoodređenje” je dodatno pogoršao situaciju upućujući etničkim Albancima u Makedoniji pozive da se otcijepe i priključe ujedinjenoj Albaniji.

Analitičar Žarko Trajanovski smatra da je “antikvizacija” sada mač s dvije oštrice. “To je proces kojim se gradi nova nacija, ali se istovremeno ruši [postojeća] država”, kaže on.

“Ako se ova politika dijeljenja nastavi, za desetak godina bi mogla nastati dva različita i uzajamno isključiva makedonska etniciteta”, dodaje on. “To bi moglo izazvati građanski rat.”

Identitet kao odbrambeni mehanizam

Mnogi stručnjaci tvrde da je proces “antikvizacije” neka vrsta odbrambenog mehanizma, provociranog osjećajem života pod stalnom opsadom od strane susjeda.

Pored unutrašnjih tenzija u odnosima sa etničkim Albancima i napada iz Grčke zbog korištenja imena “Makedonija”, makedonski identitet je ugrožen i iz Bugarske, tvrdnjama da su Makedonci zapravo etnički Bugari.

Ipak, pritužbe iz Grčke su najglasnije. Krov zgrade na graničnom prelazu Medžitlija/Niki, na sjevernoj granici Grčke, u blizini Bitolja, krasi isti “antički” grb koji se može vidjeti na glavnom trgu u centru Bitolja.

Na grbu je prikazano “sunce Vergine”, simbol koji koriste i Grci i Makedonci. Ali na ovom grbu, na engleskom i grčkom piše: “Makedonija je rođena u Grčkoj”, što znači da je Makedonija proistekla iz Grčke.

Ovaj natpis treba ukazati na riješenost Grka da zadrže za sebe kulturno naslijeđe klasične antike – pa i riječ “Makedonija”. U istraživanju koje je prošle godine obavljeno u Grčkoj na nacionalnom nivou, Grci su proglasili Aleksandra Makedonskog za svog najvećeg nacionalnog heroja.

Vasilios Gunaris, profesor historije na Aristotelovom univerzitetu u Solunu, kaže da političari sa obje strane granice manipuliraju historijom. “Sve zemlje su sklone flertovanju s historijom i mitovima, ali na Balkanu to nije flert, već ozbiljna veza”, kaže on.

“Za nas, Grke, biti Grk ili Makedonac jeste jedna te ista stvar”, rekao nam je u povjerenju jedan grčki diplomat. “To je dio naše tradicije, kulture i načina života, dok ste vi [Makedonija] nova zemlja na Balkanu [...] Morate izgraditi novi identitet jer ovako kradete naš makedonski identitet.”

Grčka nije jedina zemlja koja optužuje Makedonce za krađu identiteta – isto čini i Bugarska. “Nijedna od historijskih ličnosti ili reformatora koje vi [Makedonci] slavite nije Makedonac; svi su oni Bugari”, izjavio je lider stranke VMRO iz Bugarske, Krasimir Karakačanov.

On tvrdi da je vještački makedonski identitet nametnut etničkim Bugarima u Makedoniji poslije 1944., kada su Titovi partizani istjerali bugarsku vojsku iz Makedonije i priključili ovu teritoriju Jugoslaviji, koja je tada obnovljena kao federacija.

“U Makedoniji je izmišljen vještački identitet. Ne postoji makedonski jezik – to je samo dijalekt bugarskog, sa izvjesnim brojem različitih riječi”, dodaje Karakačanov.

Takvi stavovi su rasprostranjeni u ovoj zemlji. “Opći stav u Bugarskoj je da su Makedonci zapravo Bugari sa izmijenjenom sviješću”, objašnjava Jonko Grozev, bugarski aktivist i borac za ljudska prava.

Jedan naizgled trivijalan sukob opteretio je odnose između Makedonije i Bugarske u augustu 2009. Otkako se Bugarska priključila Evropskoj uniji, više od 50.000 Makedonaca je pribavilo bugarske pasoše, s kojima mogu putovati u druge zemlje članice EU-a na osnovu odluke Sofije da izdaje pasoše svakome ko je “bugarskog porijekla”.

Međutim, kada su makedonske vlasti, u augustu, osudile makedonsku državljanku Spasku Mitrovu na tri mjeseca zatvora zbog toga što nije dozvoljavala suprugu da viđa njihovo zajedničko dijete, Sofija je izvršila pritisak na Skoplje da oslobodi njihovog “državljanina”. Ponovo su se čule prijetnje blokiranjem pristupa Makedonije Evropskoj uniji. Mitrova je u oktobru oslobođena.

Ko koga destabilizira?

Većina eksperata za sigurnost vjeruje da EU i SAD neće dozvoliti da se tenzije u regionu pretvore u nasilje, ali situacija se nastavlja pogoršavati. Bijesni zbog enciklopedije, kosovski fudbalski navijači su 27. septembra spalili makedonsku zastavu na utakmici između dva kosovska kluba, Vllaznimija i Prištine.

Bijes Albanaca zbog enciklopedije, dugotrajni sukob s Grčkom i skorašnji nesporazumi s Bugarskom, ostavili su Makedoniju s malim brojem prijatelja i stvorili joj nekoliko ljutitih susjeda.

Vlade Makedonije i Grčke se uzajamno optužuju za destabilizaciju regiona. “Gruevski podstiče nacionalizam i netoleranciju prema susjednim zemljama”, izjavila je bivša grčka ministrica vanjskih poslova Dora Bakojanis u februaru 2009.

Makedonski predsjednik Ivanov uzvratio je ravnom mjerom. “Pritisak iz Grčke destabilizira čitav region”, izjavio je.

Nakon što je desničarska vlada izgubila izbore u septembru, dolazeća vlada ljevice je najavila da će biti konstruktivnija u svom pristupu sporu oko “imena”, ali malobrojni su oni koji očekuju da Grčka suštinski promijeni svoj stav.

Većina se slaže da će se u slučaju ulaska Makedonije u EU najveći dio aktuelnih tenzija smiriti. Jesen 2009. godine je donijela dobre vijesti u tom smislu.

Dana 14. oktobra, Evropska komisija je izdala preporuku da se Makedoniji omogući da s Bruxellesom otpočne pregovore o pristupanju. Ipak, konačnu odluku o tome, uz utvrđivanje datuma za otpočinjanje pregovora, treba donijeti Vijeće EU-a u decembru – a moguće je da će Grčka to blokirati ako Makedonija u međuvremenu ne pokaže političku volju da riješi pitanje imena. Problemima s kojima se Makedonija suočava još se ne nazire kraj.

Podijeljena teritorija

Makedonija je bila dio Osmanskog carstva tokom pet stoljeća. Poslije 1913., teritorija je podijeljena između triju balkanskih zemalja. Grčka je dobila oko 34.200 km2 (oko 52 posto teritorije). Srbija je dobila današnju Republiku Makedoniju, s površinom od 25.333 km2. Bugarska je dobila najmanji dio, 6.449 km2.

Protiv “antikvizacije”, ali za vladu

Istraživanje koje je Međunarodni republikanski institut obavio u junu 2009. godine pokazalo je da 59 posto Makedonaca želi da se Gruevski koncentrira na ekonomiju, a ne na antiku. Ali druga istraživanja pokazuju da njegova stranka, VMRO-DPMNE, ima tri puta bolji rejting nego glavna opoziciona stranka socijaldemokrata.

Davno izgubljeni rođaci

U julu 2008. godine, princ Gazanfar Ali Kan i princeza Rani Atika, pripadnici naroda Hunza koji živi u Pakistanu, u regionu Himalaja, i samoproklamirani potomci Aleksandra Makedonskog, posjetili su Skoplje i susreli se s najvišim zvaničnicima, uključujući premijera Gruevskog i makedonskog pravoslavnog arhiepiskopa, koji ih je blagoslovio.

Hunza muslimani nisu ni znali za Makedoniju do prije 12 godina, kada je jedan makedonski profesor lingvistike iznio tvrdnju da hunza i indoevropski jezici imaju sličnu gramatiku. I Atina održava bliske veze s Pakistanom, tačnije s plemenom Kalaši, koje također živi u regionu Himalaja. Grčki emigranti u SAD-u su zatražili od američke vlade da pruži specijalnu zaštitu “helenskim potomcima armije Aleksandra Makedonskog” na Himalajima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: