Goran Hadžić u Hagu
0

Brammertz: Proširenje optužnice - uobičajena praksa

FENA
Serge Brammertz (Foto: Arhiv/AP)
Serge Brammertz (Foto: Arhiv/AP)
Haško tužiteljstvo proširilo je optužnicu protiv Gorana Hadžića, koji će se prvi put pred sudom pojaviti u ponedjeljak u 16 sati, potvrdio je u petak glavni tužitelj Serge Brammertz, ali riječ je o "uobičajenom ažuriranju nakon hapšenja optuženika".

Dopunjena će optužnica biti dostupna već od petka poslije podne, najavio je Brammetz na konferenciji za novinare na kojoj je najavio Hadžićevo prvo pojavljivanje pred sucem i izjašnjavanje o krivnji, koje će se održati u ponedjeljak u 16 sati iako je prije bilo objavljeno da će to biti u 12 sati.

"Opća je praksa Tribunala da ažurira optužnicu kad nekoga uhapse". Dopune su bile nužne, rekao je, kako bi se neke stvari objasnile, "ali danas će sve biti objavljeno", rekao je.

"Dodali smo neke individualne zločine i njegovu odgovornost kao nadređenoga. Riječ je o tehničkim promjenama, ali dopuna je jednostavna, pokriva isto razdoblje i područje kao i prva", rekao je Brammertz.

Hadžić je bio posljednji optuženik u bijegu. Po Brammertzovim riječima, prije gotovo sedam godina pobjegao je "pod sumnjivim okolnostima, neposredno prije očekivanog hapšenja".

"Haški sud danas zatvara poglavlje bjegunaca, ali ostaje još dosta posla", rekao je Brammertz i postavio pitanje kako je Hadžić mogao tako dugo biti u bijegu.

Goran Hadžić (52), haški optuženik i vođa srpske pobune u istočnoj Slavoniji tijekom Domovinskog rata, "nije u rangu Karadžića, Mladića" i drugih, ali optužbe su "velike i teške", rekao je Brammertz, javila je Hina.

ICTY je bivšeg predsjednika tzv. SAO Krajine Gorana Hadžića optužio 2004. godine u 14 tačaka optužnice za zločine protiv čovječnosti i povrede ratnog prava i običaja počinjene ubojstvima stotina i progonom tisuća Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tokom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina.

Hadžića se tereti da je bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata na čelu sa Slobodanom Miloševićem, čiji je cilj bio da se činjenjem zločina nasilno i trajno uklone Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo s jedne trećine hrvatskog teritorija koju su pod okupacijom držali pobunjeni Srbi uz pomoć Beograda. Po optužnici, "gotovo sve hrvatsko i nesrpsko stanovništvo toga područja bilo je nasilno preseljeno, protjerano ili ubijeno". Konačni cilj pothvata bio je formiranje velike Srbije.