Dok BiH i Hrvatska traže izručenje
0

Božidar Vučurević ostaje u pritvoru u Beogradu

FENA
Božidar Vučurević
Božidar Vučurević
Ratnom gradonačelniku Trebinja Božidaru Vučureviću produžen je pritvor za još dva mjeseca odlukom krivičnog vanpretresnog vijeća Odjeljanja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu, izjavila je u srijedu Tanjugu glasnogovornica suda Dušica Ristić.

Prema njenim riječima, sud još nije odlučio o molbama za njegovo izručenje Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, jer je istražni sudija zatražio da mu se dostavi još neka dokumentacija neophodna za odluku.

Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je sredinom maja odluke Višeg suda u Šapcu o izručenju i produženju pritvora ratnom gradonačelniku Trebinja, jer smatra da nije bio stvarno nadležan za odlučivanje i naložio da o molbama Hrvatske i Bosne i Hercegovine za izručenje odluči Odjeljenje za ratne zločicne Višeg suda u Beogradu kao isključivo nadležan sud.

Poslije te odluke, Vučurević je iz pritvora u Šapcu prebačen u Okružni zatvor u Beogradu.

Viši sud u Šapcu 21. aprila odlučio je da su ispunjeni uslovi za izručenje Vučurevića i Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Poslije odluke beogradskog suda o molbama za izručenje koje treba da postanu pravosnažne, konačnu odluku će donijeti ministrica pravde Srbije Snežana Malović.

Vučerević je uhapšen 4. aprila na graničnom prelazu Karakaj u Malom Zvorniku, na osnovu potjernice koju je za njim raspisala Hrvatska zbog ratnih zločina počinjenih tokom artiljerijskog gađanja Dubrovnika, a nedjelju dana kasnije je podnijela zahtjev za njegovo izručenje.

I Ministarstvo pravde BiH zatražilo je izručenje Vučurevića, jer se protiv njega vodi istraga zbog ratnih zločina u Trebinju.

Vučurević ima državljanstvo Bosne i Hercegovine, a 2008. podnio je Konzulatu Srbije u Bosni Hercegovini zahtjev za dobijanje srpskog državljanstva koje nije dobio, a Hrvatskoj odnosno BiH bi mogao da bude izručen u skladu s odredbama Evropske konvencije o ekstradiciji.

Hrvatsko tužilaštvo podiglo je 2008. godine optužnicu protiv Vučurevića zbog ratnog zločina protiv civila na dubrovačkom području i uništavanja kulturnih i historijskih spomenika između 1991. i 1995. godine, podsjeća Tanjug.