{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Boris Tadić: Srbija treba jaku opoziciju, razmišljam o tome da budem njen predvodnik

A
1.2.2014. u 10:32
0
23
Boris Tadić: Srbija treba jaku opoziciju, razmišljam o tome da budem njen predvodnik
0
Boris Tadić: Srbija treba jaku opoziciju, razmišljam o tome da budem njen predvodnik
Boris Tadić (Foto: Anadolija)
Boris Tadić, bivši predsjednik Srbije i do prošlog četvrtka počasni predsjednik Demokratske stranke (DS), koju je iznenada napustio, izjavio je uz intervjuu za agenciju Anadolija da je Srbiji potrebna jaka opozicija, te da razmišlja o tome da bude njen predvodnik.
Tadić nije odbacio mogućnost da će učestvovati na vanrednim izborima zakazanim za 16. mart ove godine, ali to nije mogao potvrditi.

"Ne isključujem tu mogućnost, ali prosto ne bih rekao istinu kada bih rekao da ću to uraditi", kazao je Tadić.

Na pitanje da li zaista postoji Demokratski front, kako su to objavili mediji u Srbiji početkom sedmice, Tadić je objasnio "kako ne postoji ovog trenutka i kako je to više nego očigledno", našalivši se da ga Demokratski front pomalo podsjeća na Drugi svjetski rat.

"Sama činjenica da ja u tim kategorijama nikad nisam razmišljao, svjedoči da nisam bio uključen u te projekte, ako je i postojao do sada. S druge strane,  posebno od napuštanja DS-a, obraćaju mi se stranke opozicije i traže od mene da se priključim čitavom tom procesu i dam vlastiti doprinos. Ja o tome razmišljam, ali odluku o tome nisam donio. Ta odluka, ukoliko bi bila neodgovorna, imala bi više negativnih do pozitivnih dejstava", otvoren je bio Tadić te dodao:

"Meni je potrebno još vrlo kratko vrijeme da o tome razmislim i ja ću stvarno o tome donijeti pravovremenu odluku. Ima još vremena do izbora. Ima vremena da se konsuliduje politički poredak koji bi trebao biti ta protivteža ogromnoj snazi vladajuće koalicije ovog trenutka. Snaga se od prošlih izbora do danas, samo za 15 mjeseci, povećala do neslućenih granica. To je nešto što je nedozvoljivo i za to je dominantno odgovorna opozicija".

Upitan da li će se odazvati pozivima da osniva novu stranku i povratku u politički život, a nakon napuštanja DS-a, stranke koju je vodio od februara 2004. do novembra 2012. godine, Tadić je naglasio da je njegov motiv da napusti DS - lični čin.

"I ja vidim da politika DS ne ide u pravcu sa političkom filozofijom koju sam ja u njoj plasirao prethodnih godina, i to je razlog što sam napustio DS. Istovremeno smatram da je Srbija bez prave demokratske stranke, koja utemeljuje vrijednosti, demokratizuje društvo, obezbjeđuje razvoj, jeste zemlja u velikom problemu. Mislim, ne samo Srbija, već čitav region. S tim u vezi, ja ovih dana, suočen da moji dugogodišnji prijatelji i stranački saborci kao što su Miodrag Rakić, Marko Đurišić i Aleksandar Senić, također napustili DS, ja sam u petak sa svima njima razgovarao i dobio informacije o njihovoj motivaciji i, istovareno, naravno, taj njihov zahtjev da se vratim u dnevnu politiku. Ali, ja o tome danas ne mogu ništa da vam kažem. Ne želim da donosim prebrze odluke, želim da donosim dobre odluke", govori Tadić.

Ponavlja kako mu je potrebno još samo kratko vrijeme da razmisli, ali da će blagovremeno obavijestiti javnost o tome šta će raditi u budućnosti''.

"Veliki je problem za Srbiju, kao i za svaki politički sistem, kada na sceni postoji asimterija vlasti i opozicije. Kada je snaga strana na vlasti u odnosu  na opozicione stranke toliko velika da ugrožava stabilnost samog sistema. Zato je uloga opozicije od suštinske važnosti. Nažalost, političke strane su izgleda politički slabije od stranka na vlasti. Opozicione stranke trebalo bi da snaže sve bolju i bolju formu, da budu u boljoj političkoj formi, kondiciji, inovativniji i kreativniji od stranaka na vlasti. To se u Srbiji, nažalost, ne dešava i moj akt napuštanja DS je povezan upravo i sa time", pojasnio je.

Odlučno poručuje kako u Srbiji moraju napraviti snažnu opoziciju i stvoriti politički projekt te poslati javnosti nove ideje. One, prema Tadiću, treba da obezbjeđuju da Srbija ima politička tijela koja obezbjeđuju stabilnost društva.

"Kada je jedna stranka isuviše velika, a druge stranke su male u biračkom tijelu, to je negdje primjereno diktaturi i autokratiji. Mi smo društvo koje se decenijama bori sa izazovima autoritarnosti. I '90-ih, kao što znate, tako je  bilo, a to važi za čitav Balkan, jer je to imanentno našoj političkoj kulturi.  Samo je DS bila garancija demokratiji u Srbiji svih prethodnih godina. Ja vjerujem da će biti i u budućnosti. Stranke koje su sada na vlasti nemaju nikakvu demokratsku tradiciju i zbog toga je potrebna jaka opozicija kako ne bi jačale autoritarne dimenzije i karakteristike našeg društva. Mislim da je to jedan od ključnih problema s kojima se Srbija suočava i koje sve proističu iz političke kulture. Ali, to ne važi samo za Srbiju već čitav region Zapadnog Balkana. To je naša hronična boljka koja moramo da riješimo", komentirao je. 

Neophodna "debalkanizacije Balkana"



Osvrćući se na činjenicu kako smo posljednjih sedmica u više navrata čuli kako odnosi u regiji nisu nikada bili bolji u zadnjih 20-ak godina, ali da posljednjih dana tenzije bitno porasle, između ostalog i zbog slučaja Nasera Orića, Tadić kaže: "Znamo sve nas...".

"Mi smo uvijek spremni da srljamo u konflikt. Ja sam na početku političkog mandata izazivao dosta zbunjenost kod mojih sagovornika formulacijom debalkanizacije Balkana i Skandivizacija Balkana. Dakle uspostavljanje trajnoga mira, saradnje i što više racionalnosti u našim međusobnim odnosima. Ovih dana moj prijedlog formiranja zajedničkih ambasada zemalja u regionu ugledao svjetlo dana kod nekih političara. Mi imamo zajedničke resurse. Zajednički su nam putevi, željeznice, transportni, komunikacioni i telekomunikacioni sistemi su nam naslonjeni jedan na drugi, stanovništvo govori isti jezik, iako ga različito zovemo. Sve su to resurski razvoja. Znamo da trgujemo jedi sa drugima pripadamo sličnim ili manje sličnim kulturama, ja to vidim kao razvojni potencijal", objasnio je.

Isto tako, dodao je, postoji i negativni potencijal, a to je spremnost za svaku tuču, konflikt.

"Govorite o neiskrenosti u političkim odnosima. Toga ima, naravno, uvek, bilo je i biće u budućnosti. Ali je bitno da prevaga bude na strani onoga što možemo da riješimo zajednički i što je pozitivno. Mislim da smo bili napravili veliki iskorak do 2012. godine i svake godine stvaramo šansu za nove političare da bude bolje i bolje. Hvala Bogu izbjegli smo ratne opasnosti. Postoje žarišta koja moraju da se rješavaju", stava je on.

Kosovski problem tinja



BiH je, kako dodaje, zemlja koja je vrlo osjetljiva i složena država s mnogo unutrašnjih konflikata.

"Kosovski problem ide u pravcu nekog rešenja, ali to i dalje tinja. Makedonija nije riješila pitanje imena. Sve se to mora rješavati u vremenu koje dolazi... Zato mislim da je put EU integracija apsolutno nezaobilazan. Ali, morala bi svaka zemlja da daje doprinos EU integracijama, a ne da stagnira u tom procesu, jer je to opasno. Bilo koje zaostajanje u EU integracijama opasno je za stabilnost svake zemlje", upozorio je bivši predsjednik Srbije.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: