"Tužba je podnesena Prvom općinskom sudu u Beogradu. Radić, koji se iz Haaga vratio s presudom da 'nije kriv ni po jednoj točki optužnice', kazao je da se sve vrijeme od 7. studenog 1995., kad je Tribunal podnio optužnicu, jednostavno rečeno, osjeća loše, te da Statutom Tribunala nije predviđeno da se tamo obrati za odštetu", navodi taj beogradski list.
"Srbijanski pravosudni sustav nalaže da se u ovom slučaju moji pravni zastupnici najprije obrate ministarstvu pravosuđa, što su oni i učinili, ali je to ministarstvo smatralo kako ne postoji pravni temelj za isplatu naknade za pretrpljenu nematerijalnu štetu", rekao je.
Dodao je kako "duže od desetljeća živi pod stalnim pritiskom" te da su "on i njegova dva sina na leđima nosili breme optužnice za koju je znao da nije istinita".
Odbijanje njegova zahtjeva obrazloženo je tumačenjem da "Srbija ne može biti odgovorna za naknadu štete budući da imenovanom nije određen pritvor u svezi s kaznenim postupkom vođenim pred domaćim sudom" i zato je Radić pokrenuo spomenuti spor, navodi još "Politika".
Radić je u jesen 1991. zapovijedao Prvom četom Prve gardijske motorizirane brigade na ratištu u Vukovaru i bio je, skupa s pukovnikom JNA Milom Mrkšićem i majorom JNA Veselinom Šljivančaninom, optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnih zakona i običaja.
Tribunal je prošle godine osudio Mrkšića na 20, a Šljivačanina na pet godina zatvora, dok je Radić oslobođen svake odgovornosti, piše na kraju "Politika".
