Međutim, 2014. može također biti i historijska godina u procesu evropskih integracija, navode u zajedničkoj izjavi austrijski ministar za evropska i međunarodna pitanja Michael Spindelegger i švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.
Kako su naveli u izjavi koju je proslijedila Austrijska ambasada u BiH, sa hrabrošću i potrebnom političkom voljom, 2014. će biti godina u kojoj će izraženi politički sporovi biti riješeni i čitava regija će konačno krenuti naprijed prema Evropskoj uniji.
Naglašavaju kako su neki od koraka ispred ili blizu konačnog cilja.
"Poželjet ćemo dobrodošlicu Hrvatskoj 1. jula kao 28. članici Evropske unije. Crna Gora je već započela pregovaranje o članstvu u Evropskoj uniji. Neki su u posljednje vrijeme pokazali veliku odlučnost. Vidjeli smo veliki pomak u dogovoru između Beograda i Prištine u aprilu ove godine u vezi sa srpskom populacijom na Kosovu", naglašavaju u izjavi.
Spindelegger i Bildt naglašavaju da se primjena dogovora neće desiti preko noći i postoje još mnoga pitanja koja se moraju riješiti.
"Međutim, svi oni koji znaju nešto o Balkanu znaju kako je ovo kontaverzno pitanje i kakav značajan korak naprijed ovaj dogovor predstavlja. On najprije doprinosi normalizaciji odnosa između dvije zemlje. Također bi trebao razjasniti način za pregovaranje o članstvu za Srbiju i dozvoliti Kosovu da započne pregovaranje za dogovor o stabilizaciji i pridruživanju. Očekujemo jasan politički signal od dolazećeg Vijeća Evrope po ovom pitanju", rečeno je u izjavi.
Ali iznad svega toga, smatraju, on šalje snažan signal čitavoj balkanskoj regiji.
Upozoravaju, normalizacija odnosa između Srbije i Kosova će zaustaviti destabilizirajuće nacionalističke ambicije.
"To je prepreka onima koji zagovaraju etničke države i smirivanje starih neslaganja. Lideri u Beogradu i Prištini su pokazali šta se može postići sa kritičnim elementom vizije i političkom hrabrošću. Sada je važno da njihove kolege u Skoplju i Sarajevu – kao i one u Tirani – obrate pažnju. Ako se dogovor može postići o osjetljivom pitanju kao što je srpska populacija na Kosovu, onda je moguće i prevazići dugotrajnu stagnaciju u Bosni i Hercegovini i destruktivno makedonsko pitanje naziva, ili sprovesti potrebne reforme i provesti odgovarajuće procese za formiranje vlade u Albaniji", navedeno je u pismu.
Sa druge strane, naglašavaju da ukoliko se postigne napredak u ovim pitanjima, EU mora biti spremna ispuniti svoje obaveze.
"To znači da mora započeti razgovore o pristupanju sa Makedonijom, odobriti status kandidata Albaniji i prihvatiti kredibilan zahtjev za članstvo od Bosne i Hercegovine. Međutim, ukoliko se ne postigne napredak, lideri u Skoplju, Tirani i Sarajevu – zajedno sa liderima u Banjoj Luci i Mostaru – rizikuju da vide svoje zemlje u zaostatku sa strašnim političkim i ekonomskim posljedicama. Prema tome, dogovor između Srbije i Kosova se mora gledati u širem regionalnom kontekstu. Ovdje je poruka jasna: pragmatizam i kompromis – ne tvrdoglave blokade – su načini da se prevaziđu prepreke i postignu dobri susjedski odnosi koje svi trebaju i dati ljudima u regiji opipljivu perspektivu za bolju budućnost. Nadajmo se da će odlučnost Hrvatske kao i hrabrost i vizija lidera u Beogradu i Prištini biti primjeri koji će ostali pratiti i da ćemo iduće godine obilježiti 100 godina Prvog svjetskog rata upoređivajući tragediju prošlosti sa zaista obećavajućom budućnosti za cijelu regiju Balkana", kaže se u zajedničkoj izjavi koju su uputili austrijski ministar za evropska i međunarodna pitanja Michael Spindelegger i švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
