Na intervenciju ćudoredarstvene službe kip u jednoj beogradskoj kafani dobio je ogrtač iako bi veću uslugu vajarskoj umjetnosti gazda učinio da je kip izbacio kroz prozor.
Nekome su, po svemu sudeći, smetale kamene mošnje s pripadajućom ručkicom. Zašto? Pri pogledu na njih gostima bi zastajala karađorđeva šnicla u dobokom grlu, šta li? Ili se prodaja ćevapa prepolovila zbog direktnih asocijacija? Ovako upristojen, međutim, kip asocira na polemiku oko Mikelanđelovog Strašnog suda, u kojoj je Papin ceremonijal-majstor optužio fresku da bi s toliko golotinje više priličila javnom kupatilu nego Sikstinskoj kapeli. Ishod polemike dao je posla slikaru Danielu de Volteru, koji je kistom odjenuo gole likove i zaradio nadimak krojač hlačica.
Sa istom kratkovidom pameću ovih dana cenzordinarijat se okomio na program zdravstvenog odgoja u Hrvatskoj. Ne bi ga maknuo cijelog, ali bi ga pokrio od pupka do jaja. Nahuškao je i lojalne roditelje da urlaju u njegovo ime, svjestan svojih spornih kompetencija u vezi s vrućom temom.
U kurikulumu protiv koga se s najviših prdikaonica drže zanovijedi stoji, između ostalog: objasniti masturbaciju kao sastavni dio ljudske spolnosti (objasniti pogrešnost nekad raširenih vjerovanja o njezinoj štetnosti).
Šta krojači dlačica stvarno imaju da prigovore ovoj nastavnoj zadaći? Šta i koliko jedan kardinal, naprimjer, zna o masturbaciji? Gdje je o tome učio? Koji teološki kurikulum i u kojem redovničkom uzrastu raspravlja o toj temi, osim što se zna da je griješno prosipati sjeme uzalud? (Kao da ne prosipati ga nije jednako uzalud!)
Da li muškarac, kad se zaredi, prestane proizvoditi spermu? Zakržljaju li redovniku jajašca vremenom, osuše li se i otpadnu, zbog nefunkcionisanja? Postiže li to molitvom ili snagom volje? Ili testosteron radi svoj posao, nezavisno od riječi. (Zašto, uzgred, umjesto postriga, zavjet na uzdržavanje nije pratilo cvikanje testisa?) Možda da bi se imalo čime posvjedočiti u spolnu superiornost? (Testis, lat. testiculus, svjedok.)
Superiornost koju Kurikulum zdravstvenog odgoja dovodi u pitanje, jer planira objasniti vezu između predrasuda prema ženama i njihove diskriminacije u povijesti. Između mnogih drugih stvari, misli se na predrasudu da je menstruacija nešto gadno i nečisto, da su žene oruđe šejtana, da su vrijedne od himena do vimena, da su nesposobne za poslove upravljanja i vladanja, da se ne znaju voziti u papamobilu i da ne umiju nositi kardinalski šešir na glavi. Ukratko, na cijeli niz nepravdi sadržanih u svetim propisima koje bi sad nekakva sekularna prosvjeta htjela povezati s nasiljem i diskriminacijom.
Jer i to piše u vražijem kurikulumu: Prepoznati različite oblike nasilnog ponašanja i diskriminacije prema pripadnicima seksualnih manjina. Zašto bi se, misle štediše sjemena, nasilno ponašanje prepoznavalo u školama, kad može na ulici i na Rivi? Ima li miroljubivije jagnjadi od bacača molotovljevih koktela na ordinacije za abortuse? (Špiritus sanctus!) Možda baš njima smeta što kurikulum hoće da školovani mladi ljudi umiju razlikovati pojmove zametak i plod. I što ih upućuje da analiziraju odredbe Deklaracije o seksualnim pravima Svjetske zdravstvene organizacije.
Čemu, vaistina, vjeronauka u razredu ako se istovremeno djeci dozvoli da grade vrijednosti prihvaćanja i tolerancije seksualnih različitosti?
Kurikulum ne predviđa da se na časovima spolnog odgoja razgovara o aferama zataškavanja pedofilije, niti o župnim prekomandama zbog omaklih trudnoća, niti o onim pričama iz Dekamerona koje su izostavljene iz svih čitanki, niti o seksualnim zlostavljanima djece. Ali ga šorc-šnajderi smatraju radikalnim, i huškaju roditelje protiv vlastite djece. Kurikulum ne postavlja zabavna pitanja, poput gore nabačenih, o funkciji sjemenika u sjemeništima. Niti se bavi klimavim razlozima za otcijepljenje i nezavisnost duha od tijela. Kurikulum čak niti ne traži da se crkva odvoji od države. Traži samo da se razum spoji s državom. Ali kako, kad su crkva i razum nespojivi?
I koji je sljedeći kurikulum na redu? Nije li i Darvin jednako radikalan? I šta s onim pederima Kopernikom, Galilejem i Đordanom Brunom?
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
