{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Navršile su se 24. godine od 14. kongresa SKJ: Dan kada se počela raspadati Jugoslavija

A
20.1.2014. u 13:54
0
89
Navršile su se 24. godine od 14. kongresa SKJ: Dan kada se počela raspadati Jugoslavija
0
Navršile su se 24. godine od 14. kongresa SKJ: Dan kada se počela raspadati Jugoslavija
Foto: AFP
Na današnji dan prije 24 godine u beogradskom centru ''Sava'' započeo 14. izvanredni kongres Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) koji je trajao dva dana, do 22. januara 1990. godine, a bio je to, po mnogima, početak definitivnog kraja Jugoslavije.
U Kongresu su sudjelovali delegati iz svih tadašnjih jugoslavenskih republika i pokrajina, kao i partijsko izaslanstvo Jugoslovenske narodne Armije (JNA).

Zbog neslaganja u rješavanju ključnih problema jugoslovenske zajednice, slovenačka i hrvatska delegacija napustile su taj skup. To je bio kraj Saveza komunista Jugoslavije, a mnogi smatraju da je time počeo raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), koji će se i desiti dvije godine kasnije, već u zimu, odnosno proljeće 1992. godine. Odlazak Slovenaca na dramatičnoj sjenici ispraćen je aplauzom, da bi drugog dana 14. kongresa skup napustili i Hrvati predvođeni kasnijim premijerom Hrvatske i liderom SDP-a Ivicom Račanom. Legendarni sarajevski ''Nadrealisti'' taj događaj su ovjekovječili u skeču koji prati pjesma ''Rastajemo se mi''.

Bivši predsjednik Predsjedništva SFRJ, ministar vanjskih poslova Jugoslavije i predsjednik Socijalistička Republika BiH Raif Dizdarević (87) kaže da je 14. vanredni kongres na kojem je i sam učestvovao kao delegat u ime četiri bh. općine, bio ''finale procesa koji je vodio ka raspadanju Jugoslavije''.

On je, kako je rekao, i na 14. kongresu upozoravao da postoji snažna orijentacija ka rušenju Jugoslavije.

''I da je 14. kongres drugačije prošao, mislim da bi teško spasili jedinstvo zemlje. Uloga Saveza komunista Jugoslavije je bila uloga jedne kohezione snage koja je imala veliki utjecaj na održavanje i razvoj državnog jedinstva Jugoslavije. Već davno prije 14. kongresa došlo je do ozbiljnog narušavanja osnova jedinstva države i jačanja nacionalizma i separatizma koji se uvukao u neka rukovodstva Saveza komunista, kao što su Savez komuniste Srbije i Savez komunista Slovenije. Inače, 14. kongres je bio pokušaj spašavanja Jugoslavije. No, na Kongres su mnogi došli sa stavovima koji su samo produbljivali nejedinstvo i vodili ka raspadu. Sam 14. kongres značio je  prvo raspad SK Jugoslavije. Međutim, to nije bio raspad partije, već, ponavljam, i Jugoslavije'', kazao je Dizdarević.

Uloga SKJ i atmosfera u zemlji, pojasnio je, bila je takva da raspad Saveza komunista nije mogao da ostane u okvirima organizacije.

''To je bio raspad državnog jedinstva Jugoslavije. Ja sam na samom 14. kongresu u nizu izjava koje sam dao za štampu tokom Kongresa neprekidno objašnjavao da se radi o jedinstvu države Jugoslavije, što se na kraju i pokazalo'', dodao je on.

Sekretar Predsjedništva Saveza komunista Hrvatske Dragutin Dimitrović kazao je da je odlazak Hrvata sa 14. kongresa predstavljao manifestaciju hrvatskog jedinstva i jasan odgovor Miloševiću i njegovoj velikosrpskoj politici. On je potvrdio kako je odlazak iz 14. kongresa SKJ značio izlazak iz Jugoslavije.

''Nismo mogli biti jasniji: konstatirali smo da odlaskom jedne članice više nema AVNOJ-evske Jugoslavije i da počinju razgovori o novim odnosima. Kao država s državom. Preuzeli smo sav rizik i sve moguće konzekvencije, koje su mogle biti u rasponu od novog dogovora do razlaza'', rekao je Dimitrović u ranijem intervjuu za hrvatske medije.

Nadalje, Dizdarević je istakao da za raspad SKJ i Jugoslavije smatra krajnje odgovornim politiku rukovodstva Slobodana Miloševića ''koja je išla ka tome da se razara jedinstvo Jugoslavije, a da bi se nametnuo hegemoni položaj Srbije''.

''Naravno, svoj udio je imao separatizam koji je jačao u Sloveniji. Dakle, velikosrpski nacionalizam prije svega i nacionalizmi uopšte u Jugoslaviji, a onda, naravno, i separatistička varijanta koja je jačala u Sloveniji. Proces nejedinstva je otišao toliko daleko da ja mislim da bi se teško održala Jugoslavija i bez 14. kongresa. Kongres je bio samo manifestacija jednog stanja koje je nepovratno išlo tendencijom razaranja državnog i opšteg jedinstva Jugoslavije. To je udarac velikom civilizacijskom projektu kakva je bila Jugoslavija'', istakao je Dizdarević.

Prema njegovim ocjenama, bio je to najteži ispit kojeg su narodi Jugoslavije polagali poslije 1945. godine, ako se izuzme otpor Staljinu, i nisu ga položili.


 

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: