U Zemaljskom muzeju izložene figurine privatne kolekcije stare između 2.000 i 2.500 godina
Starost predmeta je 2.000-2.500 godina, a posebno mjesto pripada srebrenom Kurosu koji se težinom od blizu 700 grama izdvaja svojom reprezentativnošću u kulturološkom smislu.
"Grci su cijenili tjelesnost, te su svoj stav o čovjeku formirali upravo na temelju fizičkog izgleda - snage, ljepote... to su bile ljudske vrline, tako da je ovaj Kuros simbol muške snage i ljepote. U pitanju je prototip nagog mladića kojeg su stari Grci zamišljali kao simbol junaštva, neustrašivosti, snage i ljepote, zbog čega je figura često bila tumačena kao prikaz Apolona" pojasnio je prof. dr. Adnan Busuladžić, koji je pripremio ovu izložbu i dodao kako je takvih sličnih primjeraka Kurosa, kamenih i od drugih materijala, nađeno mnogo u Grčkoj i svim područjima gdje su Grci živjeli i imali kolonije.
Ovi se predmeti nalaze u vlasništvu osobe čija je privatnost zaštićena od javnosti, a u ovom je slučaju to osoba koja se dugi niz godina bavi kolekcionarstvom. Danas je zakonska regulativa mnogo strožija po pitanju sakupljanja i kupovine ovakvih predmeta, dok je prije 30 ili 50 godina bilo mnogo jednostavnije i lakše doći do ovakvih kolekcija, tako da je vlasnik u njihov posjed došao u tom periodu.
"Ne možemo reći za sve predmete da su unikati, ali za jedan značajan broj možemo pretpostaviti originalnost. Autentičnost ovakvih predmeta se ustanovljava na različite načine, u ovisnosti od vrste materijala. Mi nismo vršili nikakve skupe i zahtjevne analize, analiza je izvršena na osnovu klasične arheološke metode komparacije sa sličnim ili identičnim materijalima pronađenim diljem Sredozemlja", kaže prof. dr. Adnan Busuladžić.
Budući da se radi o prilično vrijednoj i skupoj zbirci koja je dobrom voljom vlasnika ustupljena na korištenje Zemaljskom muzeju, izložbu će građani moći pogledati u narednih deset dana.
Zemaljski muzej danas obilježava 128 godina postojanja, u okviru ovog događaja organizovan je niz različitih aktivnosti. Ulaz u Zemaljski muzej danas je besplatan i svi građani koji žele posjetiti ovu važnu kulturnu instituciju, pogledati izložbe, različite dokumentarne filmove i sarajevsku Hagadu, to mogu napraviti danas do 20 sati.
Dr. Andrijana Pravidur, načelnica Odjeljenja za arheologiju, za Klix.ba je kazala kako su sretni što imaju priliku da ugoste sve one ljude koji vole svoje kulturno naslijeđe i historiju, te žele vidjeti čime raspolaže ova kulturna institucija.
"Svako može pronaći neku zanimljivu sadržajnu notu za sebe u okviru ovog vremena. Generalno smo zadovoljni posjetama Zemaljskom muzeju i prilično smo ugodno iznenađeni jer se na osnovu toga vidi koliko je Zemaljski muzej falio građanima i ljudima koji izdvajaju vrijeme za kulturu. Dolaze nam mladi ljudi, mlade porodice sa djecom i veoma ih interesira sadržaj jer su tri godine bili uskraćeni za njega. Zahvaljujem se svima koji dolaze zato što je nama podrška zapravo veoma bitna, jer muzej bez posjetitelja nema svoju funkciju", kazala je za Klix.ba dr. Andrijana Pravidur, načelnica Odjeljenja za arheologiju.
Severina ili Irina: Kome bolje stoji mini haljina koja ne može proći nezapaženo?
New York Times piše o namještaju iz Konjica: Spoj stogodišnje tradicije i modernog dizajna
