Strip u regiji puni sajamske hale, a mi još objašnjavamo zašto je koristan za djecu

I dalje najpopularniji Zagor, Dylan Dog i Alan Ford

U potražnji se ništa značajno nije promijenilo. I dalje su najtraženiji Zagor, Dylan Dog i Alan Ford, ali im se lagano priključuju i Manga stripovi, kao i američki (Marvel i DC). U protekloj godini nije bilo stripova domaćih autora, ali bi se to trebalo nadoknaditi u ovoj godini.

Cijena stripa u BiH ne prati standard.

"Ako bismo rekli da strip nije skup, vjerovatno bismo bili neshvaćeni od okoline, ali ovo tvrdimo odnosom cijene stripa prije 30 ili 40 godina i količini životnih namirnica koje su se mogle nabaviti tada i danas. Nažalost, danas su plate niske ili ih nema nikako, pa je samim tim i strip postao luksuz", svjestan je Almir.

Najjeftini stripovi koji se mogu pronaći u sarajevskoj striparnici koštaju dvije marke, a najskuplji i do 120 KM. Prosječna cijena kiosk izdanja je 4 KM.

Šmek papira i olovo pod prstima

Na pitanje koliko mlađi naraštaji imaju navike čitanja papirnih izdanja i njihovog čuvanja, Šehalić ističe da jedan dio to radi, a da postoje i oni koji ne čitaju ništa, pa ni stripove. Manji dio mladih čita stripove online, ali to nije ni praktično, a nema ni "šmek" papira i osjećaj olova pod prstima.

U zemljama regiona strip je doživio značajan uspon, pa se tako u Hrvatskoj i Srbiji petnaestak izdavačkih kuća bavi isključivo izdavanjem stripova.

"U Hrvatskoj država otkupljuje više od 30 posto tiraža stripova (strip albuma) za gradske biblioteke, a sve biblioteke, i u najmanjim gradovima, su prepune stripova. U Srbiji su do te mjere u posljednje tri-četiri godine obnovili strip izdavaštvo, da je na sajmu knjiga u Beogradu skoro kompletna jedna hala bila puna stripova i strip izdavača, a i u glavnoj hali pomenutog sajma centralna mjesta je držao strip izdavač", kaže naš sagovornik.

I dok su u regionu uspjeli održati prijeratni kontinuitet u izdavaštvu i ostalo im je samo da omasove broj redovnih čitalaca stripa kako bi se vratili na puteve stare slave, u našoj zemlji je ovaj proces u povoju.

"U BiH se još uvijek vrtimo oko toga da roditeljima, nastavnom osoblju, bibliotekarima ili pedagozima objašnjavamo zašto su stripovi neophodni djeci u zdravom odgoju i odrastanju, te da je prošlo vrijeme od prije 25-30 godina kada su se stripovi sakrivali ispod klupa ili u knjigama, kao i da objašnjenje djetetu da ne čita strip jer će 'zatupiti' nije niti pedagoško niti tačno. Danas stripovi u Evropi stoje ravnopravno sa knjigama u školskim bibliotekama i učionicama i to je praksa za koju nastojimo da zaživi i kod nas", navodi Šehalić. Nažalost, ostali izdavači u BiH izdaju jednu ili nijednu grafičku novelu u godini.

Zaboravljene navike čitanja stripova

Posjetioci striparnice, kao i sajmova knjiga u Skenderiji kojima Agarthi Comics redovno prisustvuje, pokazuju oduševljenje pojavom stripova.

"Neki se nostalgično prisjećaju 'starih dobrih vremena' gledajući Politikin zabavnik, Alan Ford, Eks Almanah, Gigant..., a neki odmah žele probati da na svoju djecu prenesu zaboravljene navike čitanja stripova. Nažalost, svjedoci smo i da uposlenici javnih ustanova biblioteka iz gradova FBiH kupuju i troše desetine hiljada maraka javnog novca kupujući knjige od izdavača i preprodavača iz Srbije po višim cijenama nego što bi iste te knjige mogli uzeti od domaćih izdavača. Zašto? Trebalo bi pitati njih", ističe Šehalić.

Pohvalio se i da su prošle godine prvi put prošli na konkursu Agencije za bibliotekarstvo FBiH za otkup stripova za gradske biblioteke, tako da će se stripovi Agarthi Comicsa za koji mjesec naći u većini gradskih biblioteka u FBiH.

"Nažalost, na drugom federalnom konkursu za izdavaštvo nijedna od naših ponuđenih grafičkih novela nije potakla upravni odbor da sufinansira njihovo izdavanje, iako se radi o najvećim strip djelima, nagrađenim svjetskim književnim nagradama", dodao je.

Nedostatak novca ne mora značiti odustajanje od stripova

I pored toga u Agarthi Comicsu su zadovoljni urađenim na polju animiranja mladih čitalaca, a za besplatnu razmjenu stripova za djecu do 18 godina kažu da je bila pun pogodak jer su roditeljima i djeci pokazali da nedostatak novca ne mora značiti i odustajanje od stripova.

"Izdavanje prve zbirke radova bh. autora u saradnji sa 'Drugim uglom' je nešto na što smo veoma ponosni, jer su mladi autori čiji su radovi objavljeni dobili satisfakciju i podsticaj da nastave crtati stripove", kazao je naš sagovornik.

U budućnosti planiraju pokretanje vlastite štamparije Agarthi Comicsa, kojom bi makar donekle uspjeli zadovoljiti potrebe našeg tržišta za stripovima, a istovremeno i po mnogo jeftinijim cijenama koje su uslov za BiH.

"Pored toga nastojimo probuditi interes pedagoških zavoda i nastavnog osoblja u osnovnim i srednjim školama u BiH, kako bi stripovi našli put do škola i tako bili svakodnevno dostupni učenicima. Dosta stvari u ovoj organizaciji zavisi i od investitora, pa je to i razlog zašto kasnimo sa njihovim ostvarivanjem. Nadamo se da ćemo u narednih mjesec ili dva uspjeti ostvariti zacrtane planove, početi izdavanje širokog spektra stripova, kao i realizovati različite promocije i predavanja, te čitaonicu u Striparnici pretvoriti u prepoznatljiv kutak za druženje stripofila. U međuvremenu sarađujemo sa nekoliko vladinih i nevladinih organizacija iz inozemstva na održavanju više strip događaja u Sarajevu u toku ljeta", otkrio nam je Šehalić.