Predstava se igra u ponedjeljak, 23. i utorak 24. februara s početkom u 20 sati.
Predstava "Mama 22" je rađena u koprodukciji Sarajevskog ratnog teatra sa Akademijom scenskih umjetnosti iz Sarajeva i Studiom lutkarstva Sarajevo u sklopu programa Teatarski opservatorij.
Uđite u svijet snova, sjećanja i mašte. Neka moji snovi probude Vaše, neka moja sjećanja pobude Vaša. Zaplovite u svijet snova i sjećanja sa Sonjom Goronja, Ivanom Vojinović, Sanjinom Arnautovićem i Emirom Fejzićem. Cijeli kosmos je u tebi a ti si dio kosmosa, ti si dio ovog sna, ovog sjećanja.
Radnja se dešava u neodređenom prostoru i vremenu, između sjećanja, snova i jave. Glavni lik Kćerka, se suočava sa smrću svoje Majke. U svojoj dvadeset i drugoj godini života, svakog 22. u mjesecu Kćerka sanja san koji joj na simboličan način ukazuje na ono što će se dogoditi, međutim ona nije svjesna toga u tom trenutku. Tek kada se ono što je nagoviješteno desi ona osvijesti svoj san. U njen svijet ulazi i Charlie Chaplin – lutalica, koji traži svoje mjesto, i svoju sreću koja mu uporno klizi iz ruku, baš kao što i kćerka traži svoju. On ima funkciju da je ohrabri i potakne da nastavi dalje – kao neko drugo ja, oponent samoj Kćerci. Paralelno, što se dešava Majci dešava se i Kćerci. Obje putuju, ali ne na isti način – Kćerka fizički, a Majka metafizički. Postavlja se pitanje da li vrijeme prolazi ili mi prolazimo? Gdje nam je kraj? Ima li kraj kraja?
Ova drama je nastala kao diplomski rad Džejne Avdić na predmetu Dramaturgija na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo, pod mentorstvom profesorice Dubravke Zrnčić-Kulenović.
"Mama 22" je diplomski rad Džejne Avdić iz predmeta Dramaturgija na Akademiji scenskih umjetnosti Sarajevo kod mentorke Dubravke Zrnčić-Kulenović.
U predstavi igraju: Sonja Goronja, Ivana Vojinović, Emir Fejzić i Sanjin Arnautović: Scenski pokret: Emir Fejzić; Scenografija, lutke i kostimi: Janja Stijepić; Plakat i videoanimacije: Dženis Avdić; Producenti: Hana Karadža i Riad Hasović; Program: Teatarski opservatorij; Produkcija: Sarajevski ratni teatar u koprodukciji sa Akademijom scenskih umjetnosti Sarajevo i Studijom lutkarstva Sarajevo.
Osnovni pravci kao elementi drame: Nadrealizam, simbolizam, ekspresionizam Struktura drame: Fragmentarna dramaturgija, dramaturgija sna i motiv putovanja
Rezervacije ulaznica: Telefon: 033/664-070 (svaki radni dan od 10 do 16 sati), 064/4-168-148 (tokom vikenda) ili Facebook inbox i putem portala Navigator.ba.
Cijena ulaznice iznosi 10 KM. Omogućen je određeni broj sniženih ulaznica za učenike, studente i penzionere. Blagajna SARTR-a radi svakim radnim danom od 10 do 16 sati, a na dan predstave i od 18 do 20 sati.
"Moj prvi dramski tekst 'Pišem ti iz 2070. godine' postavljen je još 2008. godine u Pozorištu mladih Tuzle. Dakle, ovo je moj drugi projekat u profesionalnom pozorištu, ali prvi u profesionalnom životu", kazala je autorica teksta Džejna Avdić i dodala: "Bilo je divno sarađivati sa profesoricom Dubravkom Zrnčić-Kulenović, koja je režirala moj tekst, te bila mentorica na diplomskom radu prilikom njegovog nastanka. Jako mi je drago da sam dobila priliku odmah po završetku studija sarađivati sa, po mom mišljenju, trenutno najboljim pozorištem u Sarajevu. Posebno bih se željela zahvaliti studentima Master studija produkcije, koji su organizovali Pitch studentskih projekata“na kojem sam prezentovala svoj dramski tekst, te gospodinu Nihadu Kreševljakoviću, koji mi je ponudio suradnju. Za mene je ovo nevjerovatno iskustvo i neprocjenjivo velika stvar, kako zbog činjenice da me afirmiše kao mladu bh. autoricu, tako i zbog činjenice da je meni lično ova drama, i sama tema jako bitna, te da je drama posvećena mojoj rahmetli mami".
"Posebno važan aspekt djelovanja našeg teatra jeste upravo otvorenost spram mladih i iz toga je nastala ideja Teatarskog opservatorija, zasebnog programa Sarajevskog ratnog teatra koji najčešće realiziramo u saradnji sa Akademijom scenskih umjetnosti u Sarajevu. Cilj Teatarskog opservatorija je prezentiranje naših mladih autora i autorica, spisateljica i pisaca, glumaca/ica, reditelja/ica. Ta otvorenost spram njih jeste, ili bi bar trebala biti jedna od osnovnih funkcija naših javnih ustanova, a koja je u skladu i sa jednim ugovorom o suradnji koji smo još 2012. godine potpisali sa ASU Sarajevo. Projekti poput ovog dokaz su da podjednaku korist od ovakvog pristupa imaju teatri i autori/ice, i naša publika. Tim angažiran na ovom projektu napravio je bajkovitu predstavu o jednoj kosmičkoj temi - našim majkama. Ova predstava nas podsjeća na snagu ljubavi i na to da bez obzira na godine, uvijek ostajemo djeca, pa bi se ova predstava mogla opisati kao predstava za odraslu djecu", kazao je Nihad Kreševljaković, direktor Sarajevskog ratnog teatra.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
