Prva operna premijera u Sarajevu održana je 9. novembra 1946. godine operom "Prodana nevjesta" Bedřicha Smetane. Osnivanje Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu u to vrijeme značio je historijski događaj za kulturnu historiju i razvoj muzičke kulture u Sarajevu i BiH.
Početak rada Opere inicirao je obnavljanje Sarajevske filharmonije i osnivanje Muzičke akademije u Sarajevu, institucija koje su uz Operu trasirale put razvoja muzičke kulture i umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
Opera Narodnog pozorišta Sarajevo kroz sedam decenija okupljala je vrhunske soliste, gostovala i ugošćavala mnoge umjetnike, rekao je v. d. umjetničkog direktora Opere Dario Vučić. U narednim mjesecima, kako je rekao, bit će prilika da se pozovu stari članovi Opere i njeni priznati dugogodišnji prijatelji.
"Sedamdeset godina nije malo, možemo biti ponosni na mnoge soliste koji su dali pečat operi. Ovu cijelu godinu ćemo proslavljati brojnim događajima. Među prvima su dvije premijere 'Don Giovanni Mocart' koja će biti domaća postava sa našim slavljenicima, naredna je 21. aprila i to je opera Asima Horozića 'Zmaj od Bosne', to je novo djelo. Gala koncert bit će najslađi dio proslave koncipiran sa više strana, na njemu će bit nekadašnji naši solisti koji su nekad pjevali u Narodnom pozorištu Sarajevo. Mnogi od njih imaju preko 70 godina i dali su veliki pečat operi narodnog pozorišta. To će biti koncipirano na način da naši solisti razgovaraju na sceni kako je to nekad bilo, kroz anegdote, viceve. Sjetit ćemo se i naših pokojnih solista i dirigenata. To neće biti standardni koncert, jer je i posebna prilika. Koncert je planiran 10. septembra ove godine", rekao je Vučić.
Opera Narodnog pozorišta Sarajevo u toku 2016. godine povodom jubileja planira i izdavanje časopisa koji bi, kako je rekao Vučić, bio beletrističko-stručnog sadržaja.
"Časopis bi svakih pola godine i govorio o planovima i dosadašnjem radu. Bit će arhive, obrazovnih i stručnih članaka muzikologa koji bi se bavili temom opere. Da to ne budu uvijek koncerti i predstava, već časopis. Imamo već urednički tim stručnih ljudi i mislimo da bi mogao imati dobar odjek, želimo nešto što će ostati za sva vremena", rekao je Vučić.
Naglasio je kako Opera Narodnog pozorišta Sarajevo od 1996. godine nema svoj operski orkestar, što predstavlja problem za koji nadležne institucije nemaju sluha.
Ipak, Operu u izvedbi "Služavka gospodarica" prati orkestar sastavljen od mladih muzičara Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu.
"To je velika pomoć sarajevskoj operi, jer svi znaju da mi nemamo svoj orkestar, što je veliki hendikep. Sada možemo gostovati samostalnije bez Sarajevske filharmonije. To je mnogo poboljšalo situaciju, ali to nije rješenje i konačni cilj. Svi priželjkujemo operni orkestar od 1996. godine", rekao je Vučić.
Veliki jubilej koji slavi Opera potvrda je profesionalnog razvoja kulturne institucije Narodnog pozorišta Sarajevo, rekla je v. d. direktorice te ustanove Marijela Margeta Hašimbegović.
"Razlog našeg okupljanja je višestruk, slavimo jubilej postojanja opere što predstavlja afirmaciju u profesionalnom razvoju. Kada je jedna ovakva institucija pokrenela novu umjetnost, to je značilo otvaranje i drugih institucija i akademija u Sarajevu", rekla je Hašimbegović.
Najavljujući novu umjetničku sezonu, v.d. direktor drame Narodnog pozorišta Sarajevo Izudin Bajrović, rekao je kako su u planu novi pozorišni komadi rađeni uglavnom prema tekstovima domaćih autora.
"Početak sezone je rezervisan za predstavu na velikoj sceni i to će biti domaći tekst domaćeg autora. Imamo redovni repertoar predstava koje su, nasreću, jako posjećene, jer ima perioda kada se to ne dešava. Sada imamo situaciju da su nam sve predstave pune i želimo da nastavimo taj trend uz redovna gostovanja i učešća na regionalnim festivalima", rekao je Bajrović.
Narodno pozorište Sarajevo najveća je pozorišna kuća u BiH i jedna od najznačajnijih u Jugoistočnoj Evropi. Pozorište u Sarajevu otvoreno je 17. novembra 1921. godine, a svečani čin otvaranja pripao je Branislavu Nušiću, tadašnjem načelniku umjetničkog odjeljenja ministarstva obrazovanja.
Zgrada sadašnjeg Narodnog pozorišta sagrađena je 1897. godine prema projektu arhitetke Karla Paržika čije je djelo i zgrada Zemaljskog muzeja BiH.
