Kultura
301

Na Obali Maka Dizdara postavljena replika stećaka, skulptura "Wi-Fi arhitrav"

Piše: L. Č.
(Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba)
U prostorijama Federalnog ministarstva kulture i sporta u Sarajevu danas je održana svečanost povodom predstavljanja skulpture "Wi-Fi arhitrav" skulptora Adisa Fejzića. Skulptura u formi diptiha smještena je ispred zgrade ovog ministarstva na Obali Maka Dizdara.

Jasmin Duraković, predsjednik Upravnog odbora nezavisne Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti koja već nekoliko godina djeluje pri Ministarstvu kulture i sporta je kazao kako je do realizacije ovog projekta došlo kada se Adis Fejzić prijavio na jedan od natječaja ove fondacije.

Umjetnik je sam predložio lokaciju za svoj rad, a projekat je podržalo Ministarstvo za kulturu i sport, kao i Zavod za zaštitu spomenika sa kojim su se konsultovali. Cijena projekta je bila 25.000 KM, a autor je radio sve, od ideje, preko materijala i transporta, do postavke rada ispred zgrade Ministarstva.

"Misija ove fondacije je da podrži umjetničku produkciju, bez obzira na to odakle dolazi. Ovo nam je čast i poziv umjetnicima da i ubuduće predlažu ovakve i slične projekte koji služe umjetničkoj afirmaciji, a možda imaju i svoj širi kulturološki kontekst", poručio je Duraković.

Stećci su "najbosanskija" pojava u kulturnoj historiji

Historičar Dubravko Lovrenović je u ime Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH podsjetio na tešku situaciju u kojoj se nalaze bh. stećci, kazavši kako su "degradirani" te kako se bez pomoći institucija ne može napraviti mnogo.

Osvrnuo se na problem identiteta, kazavši kako su stećci "najbosanskija" pojava u kulturnoj historiji BiH koja je bogata zanimljviim i unikatnim fenomenima.

"Ova tema bi trebala imati jedan poseban udžbenik u sklopu nekog predmeta ili nekog novog... neki se šale pa govore o 'Identitologiji' - možda bismo samo na taj način mogli pomoći samima sebi jer je očito da nam više niko neće pomoći", poručio je Lovrenović.

Izgubili smo svoju autohtonu autentičnost

Besim Spahić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, također je govorio o značaju stećaka u današnje vrijeme, kazavši kako je autor Fejzić ustvari "Gorčin sa stećka, vanzemaljac, čiste ruke i čiste savjesti", pojasnivši natpis sa stećka.

"Bosančicom na engleskom jeziku piše: 'Budi, posjeti, misli i djeluj.' Mi smo se odrekli naše autohtone autentičnosti, a naši preci su je izvjesno vrijeme uspjeli sačuvati. Očito je da su stećci najbosanskija pojava vezana za bosanske kraljevine. Istoriju su i na ovim prostorima pisali pobjednici, nekome je stećak hrvatski spomenik, nekome je srpski, a za nekoga ćafirski. Mi imamo bosansku trilogiju i možemo reći da, uzimajući u obzir sveto trojstvo, svaku stvar tumačimo trojno. Nigdje nema ljudskosti i one čistote, prosvjetljenja ljudi. Nama neko sa strane treba doći i reći šta sve imamo", kazao je Spahić, dodavši kako smo izgubili svoju autohtonu autentičnost i zaboravili jedinu stvar koja je jedinstvena – stećke.

"Na njima se može vidjeti presjek DNK strukture gdje nas autor upozorava na to ko smo i šta smo. Mi smo baštinici svih ovih simbola koji simboliziraju duhovnost čovjeka u traženju smisla za bitisanjem prema Bogu", zaključio je Spahić.

Mak Dizdar u mediju skulpture

Gorčin Dizdar, predsjednik Fondacije Mak Dizdar podsjetio je kako su stećci svjedoci naše srednjovjekovne povijesti, koji zaslužuju ne samo našu, nego i evropsku i svjetsku pažnju. Istaknuo je kako je rad Adisa Fejzića ne samo umjetničko djelo, nego i javni spomenik.

"Kad smo se prije nekoliko godina Adis i ja upoznali, rekao mi je kako je njegov cilj ostvarivanje onoga što je Mak Dizdar uradio u poeziji, ali u mediju skulpture. Neka drugi jednog dana ocijene koliko je u tome uspio, no ono što ja prepoznajem u njegovom djelu je upravo čvrsta namjera da preoblikuje percepciju stećka, da ga izvuče iz srednjovjekovnih staništa i oživi ovdje i sada u 20. stoljeću", kazao je Dizdar.

Pojasnio je kako se njegov rad svrstava u red postmodernističkih spomenika, tj. opomenika, poput berlinskog spomenika Holokaustu.

Adis Fejzić je kazao kako je njegova namjera bila da se izrazi u formatu koji će bit omaž tradicionalnim stećcima, ali i naglasi problem koji mi kao društvo imamo.

"Nalazimo se u jednom procjepu u kojem trebamo ponovo, poštenije i pametnije iščitati vlastitu prošlost i iskomunucirati nekakav dijalog s njom i na temelju toga raditi na sebi u smislu da nam se desi bolja budućnost", poručio je Fejzić.