Kako je bosančica kao dio kulturne baštine povezala mlade ljude iz čitave BiH
Osnivačica projekta, profesorica grafičkog dizajna na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu Alma Zulfikarpašić za Klix.ba navodi kako je ideja ovog projekta bila da se mladi ljudi zbliže kroz zajedničku kulturnu baštinu, te da se pažnja posveti zaboravljenom pismu bosančici, koje ima dosta kontradiktornosti u svom nazivu i nastanku.
Konkurs je održan u sklopu projekta Dijalog za budućnost koji se finansira sredstvima Ureda Ujedinjenih nacija za podršku izgradnji mira / Fonda za izgradnju mira (PBF).
U Sarajevo su u sklopu ovog projekta dolazili profesori sa drugih fakulteta koji su bh. studentima držali predavanja i radionice, a kroz ovaj edukativni proces su upoznali mlade ljude sa bosančicom i osnovama pismenosti u Bosni i Hercegovini.
Bosančica je sretno pismo regije
"Kod mladih ljudi nismo insistirali na tome da se bave historijom i time koja je historijska činjenica tačna, a koja nije, nego smo u fokus stavili samo likovnost. Kod nas u BiH historija, pa i istina imaju tri verzije, tako je i sa bosančicom koja ima šest-sedam naziva i na svakom nazivu neko insistira. To nije bio naš cilj, mi smo ovim projektom željeli povezati mlade ljude, a ne razdvajati ih i stvarati neke dileme", poručila je Zulfikarpašić.
Projekat "Pišem ti bosančicom" studentima je omogućio da kroz predavanja historičara umjetnosti i pod mentorstvom iskusnih profesora grafike, grafičkog dizajna i tipografskog oblikovanja dobiju nova saznanja, te na temelju tog znanja, svojim kreativnim radom doprinesu stvaranju novih fontova i vizuala.
Na konkurs za izbor najboljeg rada u okviru ovog projekta prijavilo se 115 osoba, a Zulfikapašić navodi kako je pozitivno iznenađena kvalitetom radova i interesom mladih ljudi.
Na konkurs su se uglavnom javljali studenti (iz Trebinja, Širokog Brijega, Sarajeva, Banje Luke...), no budući da je poziv bio otvoren za sviju, pristizali su radovi osoba svih dobnih skupina i interesa.
Svjedok zajedničke prošlosti i temelji zajedničke budućnosti
"Dobili smo 50 vrlo kvalitetnih radova i zanimljivih fontova koji se mogu već sada upotrebljavati. Collegium Artisticum je pun plakata, a neke smo morali izložiti i u klubu. Svi koji dođu na izložbu imat će šta vidjeti jer je jedna tema koja se tiče tipografije i pisma na toliko načina obrađena da je to zaista fascinantno i vrlo interesantno, a mislim da prvi put kod nas možemo vidjeti nešto takvo. Mladi ljudi su bili toliko kreativni u jednom vrlo humanom zadatku oživljavanja pisma, tj. prisjećanja na pismo koje se kod nas najčešće zove bosančica", kazala je Zulfikarpašić za Klix.ba.
Žiri koji je glasao za najbolji rad sačinjavali su eminentni profesori i grafički dizajneri porijeklom iz BiH, a koji žive i rade vani: prof. mr. Čedomir Kostović sa Odsjeka za grafički dizajn Državnog univerziteta Missourija, SAD, prof. Ivan Doroghy sa Visoke škole tržišnih komunikacija Agora Zagreb, doc. Amir Berbić iz Škole za dizajn u Chicagu Univerziteta Ilinois, grafički dizajner Saša Vidaković, direktor agencije SVI design u Londonu, te grafički dizajner Davor Papić iz Brede u Holandiji.
Od radova koji su učestvovali u konkurenciji, na izložbi u galeriji Collegium Artisticum će biti predstavljeno 77 printova, jedna "tapiserija" istkana od kablova, jedan videorad, dvije haljine i 5 crteža i grafika.
Pored studenata koji su se odazvali na ovaj poziv, na konkursu je učestvovalo i nekoliko nezavisnih autora i autorica. Van konkurencije na izložbi učestvuju radovi idejne kreatorke koncepta prof. Amre Zulfikarpašić i to tapiserije i printovi iz njenog magistarskog rada, zatim rad prof. Igora Dragičevića i tekstil – haljine, svoje kreacije inspirisane bosančicom izlaže i bh. kreatorica Amela Radan.
Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj nadgrobnih spomenika koji poznatih pod imenom stećci. Osim što predstavljaju bogat historijski materijal, danas su simboli zajedništva i susreću se na zaštitnim znakovima, zaglavljima časopisa, dekoracijama povelja i priznanja, te kao motivi na umjetničkim djelima savremenih umjetnika u književnoj i pozorišnoj umjetnosti svih konfesija. Uz stećke, nijemi, zanemareni svjedoci naše pismenosti su stari manuskripti (dokumenti) koji se nalaze u arhivama ovog regiona, a od čije ljepote vam zastane dah, jer slova prestaju biti informacija i postaju elementi istinskog umjetničkog djela. Ta su pisma pisana pismom bosančica (brzopisna ćirilica, stara ćirilica, hrvatska ćirilica) zanemarena i neznanjem obezvrijeđena, a nesumnjivi su svjedok zajedničke prošlosti i temelji zajedničke budućnosti", poruka je ovog projekta.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
