{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kanton Sarajevo dijelio kredite poslodavcima, građanima ostao dug

12.8.2013. u 10:53
0
40
Kanton Sarajevo dijelio kredite poslodavcima, građanima ostao dug
0
Kanton Sarajevo je godinama davao firmama kredite za zapošljavanje, ali neke od njih su potrošile novac, a da nisu zaposlile nikoga. U Službi za zapošljavanje kažu da se ovakvi programi neće uskoro ponoviti. Međutim, firme i dalje ostaju dužne najmanje 2,5 miliona KM građanima Kantona.
Hoteli Ilidža (Foto: CIN)
Hoteli Ilidža (Foto: CIN)


Više od polovine firmi kojima je Kanton Sarajevo (KS) između 2002. i 2005. godine dao kredite za zapošljavanje nisu zaposlile dogovoreni broj radnika.

Neke su potrošile novac, a nisu zaposlile nikoga.

Početkom ove godine Služba za zapošljavanje KS-a, preko koje su krediti dijeljeni, potraživala je oko 2,5 miliona KM duga, ne računajući zatezne kamate zbog neredovnog plaćanja. Tužbe koje su do sada podnijete protiv nekih od dužnika nisu imale efekta, jer na licitacijama niko ne želi kupiti imovinu kojom su krediti osigurani.

Služba još nije tužila najveće dužnike, jer su neki prijetili otpuštanjem radnika, a dešavalo se i da tužene firme potpuno prestanu vraćati kredit.

Više od godinu dana Upravni odbor Službe se ne oglašava o prijedlogu Komisije koju je formirala Vlada KS-a zbog velikih problema u vraćanju novca i ispunjavanju odredbi kreditnih ugovora. Komisija je predložila da se omogući reprogram duga firmama koje su zaposlile radnike te otpis zatezne kamate onim firmama koje su vratile glavnicu i redovnu kamatu.

Ahmet Jusufović (Foto: CIN)
Ahmet Jusufović (Foto: CIN)


Istraživanjem Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva otkriveno je kako je uprava Službe od samog početka projekta radila sebi na štetu.

Služba je omogućila pojedinim poslodavcima da dobiju i po deset puta veći iznos po radniku od drugih firmi.
Umjesto da raspiše javni poziv za izbor jedne banke preko koje će biti plasirani krediti, uprava je dozvolila poslodavcima da ih sami biraju.

Banke od Službe uzimaju proviziju na iznos nevraćenog duga po principu “veći dug prema Službi – veća naknada banci”.

Ovakve odluke Službe i nedostatak volje da se obezbijedi poštovanje dogovorenih pravila za kreditiranje do danas je koštalo građane Kantona više od 700.000 KM bankarskih, sudskih i troškova administracije.

Firma najskupljih radnika



Dva od tri najveća kredita su odobrena firmama Hoteli Ilidža i Teloptic.

Iako su vratili kredit od milion KM sa kamatama, Hoteli Ilidža još uvijek duguju preko 104.000 KM zateznih kamata zbog neredovne otplate kredita. Vlasnik Alija Budnjo kaže da su prije tri godine tražili od Službe da predloži Vladi KS-a da ih oslobodi plaćanja zatezne kamate. Do danas odgovor nisu dobili.

Kada je Ahmet Jusufović, službenik za praćenje efekata zapošljavanja, dobio informaciju da Hoteli Ilidža kasne sa otplatom kredita, nazvao je Budnju.

"To je grmilo koliko je on galamio: 'Mene može samo ministar nazvati!'", prisjeća se Jusufović.

Budnjo je visokopozicionirani član Stranke demokratske akcije (SDA) i godinama je u Komisiji za privredu, ekonomsku i finansijsku politiku Skupštine KS-a. Nakon što je u oktobru 2004. godine kredit odobrio Upravni odbor Službe na čijem čelu je bila Azemina Ćerimagić iz Stranke za BiH (SBiH), u roku od dva dana ga je potvrdila i Kantonalna vlada. U ovom periodu vlast u Kantonu Sarajevo je bila u rukama SDA i SBiH.

Alija Budnjo (Foto: Oslobođenje)
Alija Budnjo (Foto: Oslobođenje)


Upravni odbor Službe i Vlada Kantona su Hotelima Ilidža odobrili kredit za "aktiviranje banjsko-terapeutskih kapaciteta” i zapošljavanje 30 nezaposlenih. Za svakog od njih Hoteli Ilidža su dobili po 33.333 KM. Poređenja radi navodimo firmu Lares-upravitelj koja je za upošljavanje 17 ljudi sa biroa dobila kredit od 50.000 KM, odnosno nešto manje od tri hiljade KM po čovjeku. Budnjo kaže za CIN da je firma zaposlila oko deset ljudi više nego je ugovorom predviđeno.

Međutim, u izvještaju Službe za zapošljavanje iz decembra prošle godine piše da su zaposlena samo 22 radnika.

Za osam ljudi koje nisu zaposlili Hoteli Ilidža duguju građanima Sarajeva više od 260.000 KM. Služba ne traži ovaj novac već samo dug od zatezne kamate.

Na pitanje zašto Služba nije podigla tužbu protiv Hotela Ilidža, Jusufović kaže da se teško odlučiti na utuživanje firme kada njen vlasnik prijeti da će otpustiti radnike.

On kaže da mu je Budnjo prijetio preko telefona: "Vi mene utužite, ja ću njima svima dati otkaz".

Uz kredite - i poticaji



Najveći dužnik je sarajevska firma Teloptic kojoj je odobren kredit od dva miliona KM i sto mjeseci za njihovo vraćanje.

Za ovaj novac je morala izgraditi mljekaru i zaposliti 70 ljudi sa biroa. Oba uvjeta je ispoštovala, ali je ostala dužna još 763.500 KM.

Mljekara Milkos (Foto: CIN)
Mljekara Milkos (Foto: CIN)


Kada je Teloptic 2004. godine konkurisao za kredit, Nadzorni odbor je zauzeo stav da se iznos kredita ograniči na pola miliona KM, jer je u pitanju "novac prikupljen od doprinosa građana". Uprkos tome, rukovodstvo Službe i Vlada KS-a su odobrili kredit u traženom iznosu.

Jusufović iz Službe za zapošljavanje KS-a je rekao novinarima CIN-a da ova firma još nije utužena zato što je predložila reprogram kredita do 2017. godine. I Teloptic i Služba čekaju mišljenje Vlade Kantona – reprogram ili utuživanje. Jusufović smatra da bi bila šteta tužiti firmu koja je zaposlila toliko ljudi sa biroa.

Novinari CIN-a su bezuspješno pokušavali stupiti u kontakt sa direktorom Teloptica Nedimom Čauševićem.
Kredit je plasiran preko Nove banke sa kojom je dogovoreno da Banka odlučuje o imovini koja će biti stavljena pod hipoteku, naplaćuje rate i kamate te o svemu redovno obavještava Službu. Za te usluge Banka naplaćuje jedan posto godišnje od iznosa neotplaćene glavnice.

Ovaj ugovor je bio jedan od posljednjih koji je sklopljen u vrijeme dok je direktor Službe bio Džemal Subašić. Federalni revizori su u svom izvještaju za 2004. godinu upozorili da je potpisivanje ugovora bez odobrenja Upravnog odbora bilo suprotno Uredbi o nabavkama roba, vršenju usluga i ustupanju radova.

Zbog samovoljnog odlučivanja i nelegalnog poslovanja Upravni odbor je krajem 2004. godine dao otkaz Subašiću.

"Bez obzira što bih ja odradio, Upravni odbor se morao složiti sa tim", rekao je Subašić za CIN.

Adin Fakić (Foto: CIN)
Adin Fakić (Foto: CIN)


Rukovodstvo Službe kršilo je svoja pravila i nekoliko godina kasnije, kada je firmama Budnje i Čauševića dalo poticaje na koje nisu imale pravo. U javnim pozivima koje je Služba raspisivala stajalo je da poslodavci koji su već koristili kreditna sredstva Službe, a nisu ispoštovali obaveze iz ugovora, ne mogu dobiti poticaje.

Služba je 2010. godine sa 28.800 KM sufinansirala zapošljavanje osmero ljudi u Teloptic. Nakon dogovorenih šest mjeseci rada Teloptic je zadržao šest radnika.

Godinu dana kasnije Hoteli Ilidža su kao poticaj za upošljavanje petero ljudi dobili od Službe ukupno 15.000 KM. Niko od ovih ljudi nakon šest mjeseci dogovorenog rada nije zadržan kao stalna radna snaga.

Uzeli sve, vratit će – ništa



Još 2004. godine Nadzorni odbor Službe je utvrdio da uprava ne posvećuje dovoljnu pažnju otplati i praćenju efekata kreditiranja.

Služba za zapošljavanje KS-a je do sada utužila dvadeset firmi koje nisu vratile svoj kreditni dug. Za neke su održane licitacije za prodaju imovine kojom su garantovani krediti, ali ni u jednom slučaju ta imovina nije prodata, pa ni dug nije vraćen.

Neke od firmi koje nikada nisu vratile ni marku niti su ikoga zaposlile su Berinex (260.000 KM) i Drink Gold (250.000 KM). Ove firme su dobile novac sa istovjetnim uvjetima otplate: pet posto kamate na kredit i vrijeme otplate kredita 60 mjeseci, uključujući godinu dana grace perioda.

Objekt Pale-Prača (Foto: CIN)
Objekt Pale-Prača (Foto: CIN)


Slučaj Drink Golda, koji je imao obavezu primiti 40 radnika na devet mjeseci, je naročito interesantan. Komisija za ocjenu zahtjeva poslodavaca je smatrala da ovaj zahtjev ne treba odobriti iz dva razloga: firma nije dostavila potpunu dokumentaciju te ne vraća 250.000 KM kredita koji je ranije podigla kod Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Bez obzira na to, Upravni odbor je donio odluku da se ovoj firmi odobri traženi iznos.

Tadašnja predsjednica Upravnog odbora Službe Ćerimagić kaže da su ona i njene kolege jako pazili da sve bude regularno, ali da se ne sjeća ovog slučaja.

"Ne mogu da shvatim da smo mi odobrili, a da nisu oni imali dokumentaciju. To baš ne znam da se moglo desiti, ali eto.“

Ćerimagić nije prihvatila ponudu novinara da zajedno prođu kroz dokumentaciju koju CIN ima u vezi sa ovim kreditom i pokušaju pronaći objašnjenje.

Nekadašnja direktorica Drink Golda Elmedina Devlić kaže da su novac potrošili na izgradnju 980 m2 poslovnog prostora u Prači. Tu su planirali otvoriti tvornicu mineralne vode za čiju eksploataciju su do 2010. godine imali koncesiju od Bosansko-podrinjskog kantona (BPK).

Tri mjeseca nakon što je Vlada BPK-a raskinula koncesioni ugovor sa Drink Goldom zbog neispunjavanja obaveza iz ugovora zakazana je prva prodaja nekretnina kojom je garantovan kredit Službe. Nakon tri neuspjela pokušaja prodaje sud je obustavio izvršni postupak.

Devlić kaže da nisu mogli uposliti ljude zato što su dobili malo novca.

"Sad se svi drže toga da ne vraćamo novac. Nemamo ga odakle vraćati, jer nismo mogli ni završiti, ni pokrenuti proizvodnju“, kaže ona.

Pokušaj rješenja ili nastavak problema



Od početka programa kreditiranja Služba za zapošljavanje KS-a je, osim neuposlenih građana i duga od najmanje dva i po miliona KM, imala i druge troškove. Tako su bankama preko kojih su plasirani krediti isplaćene naknade za komisioni posao i troškovi po osnovu sudskih sporova od 604.000 KM.

Uz to, tokom 11 godina formirane su tri komisije kojima su građani platili dodatnih 108.000 KM. Jedna je birala poslodavce kojima će biti odobren kredit, druga je pratila realizaciju kreditiranja a treća je osnovana da bi se riješio povrat kredita.

Foto: CIN
Foto: CIN


Zbog velikih problema pri vraćanju novca i ispunjavanju odredbi kreditnih ugovora, sredinom 2011. godine Vlada Kantona Sarajevo je imenovala zadnju komisiju. Za dvije godine je već promijenila dva sastava. Skoro godinu dana se čeka da se Upravni odbor Službe i Vlada Kantona oglase po prijedlogu Komisije da se omogući reprogram duga firmama koje su zaposlile radnike te otpiše zatezna kamata onim koje su vratile glavnicu i redovne rate.

Jusufović kaže da je prethodnom upravnom odboru Službe predočio situaciju u vezi sa kreditima i potrebu rješavanja ovog problema.

"Oni su rekli da je to njima 'vruć krompir'", kaže Jusufović. "Na tome se stalo, niko se o tome nije izjasnio".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: