Krajišnik u Welsu, Jenki u Italiji...
0

Haški osuđenici kazne služe u zatvorima širom Evrope

Anadolija
Osuđeni ratni zločinci kojima je Haški tribunal izrekao zatvorske kazne zbog zločina koje su počinili u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, kazne izdržavaju u zatvorskim ćelijama širom Evrope. Tako danas haški osuđenici borave u zatvorima od Austrije, preko Italije, Njemačke, Estonije do Velike Britanije i Danske.

Novinari agencije Anadolija saznali su gdje se tačno nalaze haški osuđenici i otkrili da mnogi od njih svoje zatvorske dane provode u ćelijama koje se mogu porediti sa hotelskim sobama, gledajući TV u klimatiziranim prostorijama, dok neki žive u zatvorima u kojima su premlaćivanje i seksualno nasilje svakodnevna pojava.

Nekadašnji oficir Vojske Republike Srpske Radomir Kovač, koji izdržava zatvorsku kaznu od 20 godina zbog zločina nad Bošnjacima u Foči, nalazi se u zatvoru u Norveškoj. U norveškim zatvorima osuđenici nose ključeve svojih ćelija, dok čuvari uopšte nisu naoružani. Osuđenici smiju nositi odjeću kakvu požele, a preko dana rade poslove za koje mogu dobiti i do 10 dolara dnevno, poput vrtlarenja, izrade prozora ili timarenja konja.

Ratni predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, osuđen na 20 godina zatvora zbog etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva, boravio je u zatvoru u Engleskoj odakle je prebačen u ćeliju u Welsu. U Welsu postoje četiri zatvora i njihov najveći problem je pretrpanost, pa je tako u julu prošle godine bilo 847 zatvorenika više od predviđenog. Međutim, osim problema pretrpanosti, prema podacima do kojih su došli novinari agencije Anadolija, uslovi i ambijent u zatvorima u Welsu su dobri, izrazito visokog standarda i solidnog smještaja i infrastrukture.

Haški osuđenici koji kaznu služe u Danskoj su ratni zamjenik komandanta Specijalne policije MUP-a Republike Srpske Ljubomir Borovčanin, osuđen na 17 godina zatvora zbog poticanja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, bivši pripadnik interventnog voda Policije RS u Brčkom Ranko Češić, osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina koje je počinio nad Bošnjacima i Hrvatima u Brčkom, i ratni predsjednik Kriznog štaba tzv. Autonomne regije Krajina Radovan Brđanin, koji je osuđen na 30 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za progon, ubistva, mučenja i nasilnu deportaciju nesrpskog stanovništva, te za rušenje i paljenje sela i vjerskih objekata. Zatvori u Danskoj i Švedskoj su tako konforni i uredni da više liče na pojedine hotele u balkanskim zemljama. Prema podacima do kojih su došli novinari Anadolije, Danska je raj za zatvorenike gdje se na jednog zatvorenika dnevno potroši od 400 do 800 dolara. Zatvorenici u svojim ćelijama nesmetano mogu da gledaju TV, a imaju i klima uređaje.

Također, zanimljiv je podatak da Haški tribunal posebno vodi računa o blizini rodbine kada se odlučuje u koji će zatvor biti smješten određeni osuđenik.

Zatvorsku kaznu u Njemačkoj izdržavaju general Vojske Republike Srpske Stanislav Galić, koji je osuđen na doživotnu kaznu robije zbog uloge koju je imao u opsadi Sarajeva, i Dragoljub Kunarac, ratni zločinac iz Foče osuđen na 28 godina zatvora. Uslovi u njemačkim zatvorima su među najgorima u Evropi. Primjerice, svaki četvrti zatvorenik u Njemačkoj priznao da je barem jednom mjesečno bio žrtva nasilja, u vidu premlaćivanja ili seksualnog zlostavljanja.

U zatvorima u Italiji nalaze se Dragan Nikolić zvani Jenki, upravnik ratnog logora za bošnjačke civile Sušica u Vlasenici, koji je osuđen na 23 godine zatvora, i Goran Jelisić zvani srpski Adolf koji izdržava kaznu od 40 godina zatvora zbog zločina koje je počinio kao komandant logora za nesrbe u Brčkom. Prema podacima talijanske policije, u zatvorima u Italiji do 2011. godine se nalazilo oko 68.000 zatvorenika iako postoji prostor samo za 45.000, tako da faktički tri osobe spavaju u sobi predviđenoj za dvoje. Tokom 2010. godine 41 zatvorenik u Italiji je izvršio samoubistvo, dok ih je 120 to pokušalo, a u većini slučajeva zbog teških uslova unutar zatvora.

U zatvoru u Francuskoj nalazi se bivši načelnik opštine Prijedor Milomir Stakić, koji je osuđen na 40 godina zatvora. Posljednjih godina pojavile su se tvrdnje kako su uslovi u zatvorima u Francuskoj vrlo nehumani, te kako je zatvorska reforma jedna od prioriteta vlasti u toj zemlji. Pretrpanost je jedan od velikih problema u zatvorima u toj zemlji gdje se krajem 2012. godine u zatvorima nalazio 67.161 zatvorenik, dok je kapacitet zatvora 57.170. Međutim, prema francuskom zakonu, zatvorenik koji odsluži pola zatvorske kazne može biti prijevremeno oslobođen.

Haški osuđenik, general Vojske Republike Srpske Radislav Krstić, koji služi kaznu od 35 godina zatvora za genocid u Srebrenici, nalazio se u zatvoru Wakefield u Velikoj Britaniji ali je prije nekoliko mjeseci iz sigurnosnih razloga vraćen je u pritvorsku jedinicu Haškog tribunala. Zatvor Wakefield je strogo čuvan, a u njemu se nalazi oko 700 zatvorenika, od kojih su mnogi najzloglasniji prijestupnici.

Na sjeveru Evrope, u zatvoru Tartu u Estoniji, nalaze se ratni general Vojske RS Dragomir Milošević, osuđen na 29 godina zatvora zbog zločina nad civila u opkoljenom Sarajevu, i Milan Martić koji izdržava kaznu od 35 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za zločine koje je kao predsjednik tzv. Republike Srpske Krajine počinio u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U zatvoru Tartu nalaze se administratvine zgrade, sobe za goste, sportski centri, učionice, prostorije za vjerske obrede i prostorije za profesionalno usavršavanje. U zatvoru se nalazi 479 ćelija veličine oko 10 m2.

Osuđenik Darko Mrđa, kaznu od 17 godina zatvora koju mu je Haški tribunal izrekao zbog zločina na Korićanskim stijenama, izdržava u Španiji, gdje su uslovi mnogo bolji nego u zatvorima u Velikoj Britaniji i Italiji. Naprimjer, u španskim zatvorima osuđenici upravi mogu predati listu od deset imena sa kojima zatvorenici svakodnevno mogu telefonski komunicirati. Također, postoje tzv. “privatne prostorije” gdje zatvorenik može da se vidi sa suprugom i sa najbližim članovima porodice u trajanju od 45 minuta jednom mjesečno. U kantini španskih zatvora osuđenici mogu da kupe sve potrepštine, od kolača, čokolade, kafe, čaja, cigareta do telefonskih kartica.

Nadalje, u zatvorima u Austriji nalaze se Zoran Žigić, koji izdržava kaznu od 25 godina za zločine koje je kao stražar počinio u prijedorskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, i Dario Kordić, osuđen na 25 godina zatvora za zločine nad Bošnjacima u selu Ahmići BiH i ostale razne zločine koje je počinio tokom rata u BiH, a koji se trenutno nalazi u zatvoru u Grazu.

Zatvor Graz-Karlau ima kapacitet za 552 zatvorenika i to je treći najveći zatvor u Austriji. Kao što je slučaj u većini privatnih zatvora, u tom zatvoru osuđenici mogu iznajmiti televiziju i pratiti nekoliko informativnih i zabavnih programa. Također, u austrijskim zatvorima osuđenici mogu zaraditi i do nekoliko stotina eura mjesečno radeći unutar zatvora.

Zatvorsku kaznu koju je izrekao Haški tribunal do sada je izdržalo dvadesetak osuđenika, među kojima su visokorangirani politički predstavnici Srba, vojni i policijski oficiri, te neposredni izvšioci zločina među kojima su Blagoje Simić, Miroslav Tadić, Milan Simić i Simo Zarić koji je trenutno zamjenik načelnika opštine Šamac. Osim njih kaznu su izdržali i Dragan Jokić, Mitar Vasiljević, Duško Sikirica, Duško Tadić, Predrag Banović, Zoran Vuković, Damir Došen, Milorad Krnojelac, Dragan Kolundžija, Dražen Erdemović, Miroslav Kvočka, Dragoljub Prcać, Milojica Kos, Pavle Strugar, Miodrag Jokić i Biljana Plavšić.