{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Više od 500.000 ljudi svake godine koristi usluge Olimpijskog bazena

F
21.12.2013. u 14:12
0
1
Više od 500.000 ljudi svake godine koristi usluge Olimpijskog bazena
0
Više od 500.000 ljudi svake godine koristi usluge Olimpijskog bazena
Foto: Klix.ba
Godina na izmaku za sarajevski Olimpijski bazen Otoka bila je finansijski zahtjevna, kao i za većinu sportskih preduzeća, organizacija i klubova u Bosni i Hercegovini.
Teška ekonomska situacija već godinama sputava razvoj vrhunskog, profesionalnog sporta i primorava sportske radnike i sportiste da rješenje traže na brojne nekonvencionalne načine.

Olimpijski bazen Otoka s tim problemima uspješno izlazi nakraj od 2008. godine i dana svog otvorenja. Iako su energenti potrebni za funkcioniranje tog sportskog objekta izuzetno skupi, zaposlenici bazena s direktorom Avdijom Hasanovićem na čelu uspijevaju osigurati sve što je potrebno za rad brojnih plivačkih i vaterpolo klubova, kao i škola plivanja, ronjenja i druge sportske aktivnosti.

Nije tajna da oko 70 posto troškova bazena Otoka pokriva Grad Sarajevo, ali za realizaciju svih planiranih godišnjih aktivnosti potrebno je učešće svih kantonalnih institucija.

U razgovoru za Agenciju Fena, Hasanović je rezimirao rad bazena Otoka u 2013. te najavio neke od planova i ciljeva koji bi mogli biti realizirani u bliskoj budućnosti. Po njegovim riječima, na ovom bazenu je u ovoj godini realiziran veliki broj edukativnih, sportskih i rekreativnih projekata i programa, od kojih je istaknuo škole plivanja za učenike četvrtih razreda osnovnih škola s područja Kantona Sarajevo, koje bi u narednim godinama trebale značajno reducirati broj neplivača na području Kantona.

"Zadovoljni smo radom bazena u 2013. godini. Naše usluge koristi tridesetak plivačkih i vaterpolo klubova, a uspješno smo organizirali 19 takmičenja u vodenim sportovima. Plivačka edukacija osnovaca s područja Kantona Sarajevo je značajniji projekt koji implementiramo svake godine, a koji želimo u 2014. proširiti i usavršiti. S nestrpljenjem iščekujemo izmjene zakona u osnovnom obrazovanju, koje bi povećale broj časova tjelesnog odgoja u osnovnim školama, a to se posebno odnosi na škole skijanja i plivanja. Želimo sve učenike četvrtih razreda osnovnih škola naredne godine provesti kroz plivačku obuku na Olimpijskom bazenu Otoka. Vremenom bismo iskorijenili plivačku 'nepismenost' u gradu, klubovi bi dobili znatno veću bazu polaznika, a što je najbitnije, sklonili bismo djecu s ulica", naglasio je Hasanović.

Za projekt plivačke edukacije osnovaca Grad Sarajevo će u 2014. godini izdvojiti 100.000 KM, a isti iznos očekuje se i od Kantona. Taj novac, uz standardna izdvajanja gradskih općina, trebao bi sistemski riješiti sve aspekte projekta, poput problema prijevoza djece i troškova porodica s većim socijalnim potrebama.

Prema riječima Hasanovića, školu plivanja u 2013. završilo je 3.850 osnovaca, a taj broj iz godine u godinu opada, jer je u sarajevskom kantonu sve manji broj učenika neplivača, što u potpunosti opravdava novac utrošen u projekt.

Na Olimpijskom bazenu u protekloj godini uspješno su organizirani međunarodni plivački mitinzi "Sarajevo Aquatics 2013" i "Mladi za mlade 2013", koji su uvršteni u kalendar Evropske plivačke asocijacije (LEN), kao i ljetna i zimska državna i prvenstva Kantona Sarajevo.

Povodom obilježavanja Dana Grada Sarajeva održan je 12. međunarodni plivački miting ''Sarajevu s ljubavlju 2013'', a Grad Sarajevo i gradonačelnik Ivo Komšić bili su pokrovitelji 5. međunarodnog vaterpolo turnira ''Sarajevo Champions Challenge 2013'', na kojem su nastupili aktuelni evropski prvak ''Crvena zvezda'' iz Beograda, ''Galatasaray'' iz Istanbula, ''Jadran'' iz Herceg-Novog i ''Jadran'' iz Splita.

Također je nastavljena realizacija projekta ''Sarajevo - zdravi grad'', u sklopu kojeg se realizira program ''Tjelesno vježbanje kao faktor kvalitete života starije dobi''.

U prosjeku, Olimpijski bazen Otoka svake godine svoje usluge pruža za oko 500.000 posjetilaca, koji očekuju da im se za novac koji potroše pruži određeni nivo kvaliteta usluga. To iziskuje korištenje energenata od kojih je najskuplji plin, bez kojeg je održavanje temperature unutar malog i velikog bazena, kao i cijelog objekta, trenutno nemoguće. Međutim, direktor ističe da je jedan od većih planova bazena uvođenje alternativnih metoda grijanja objekta.

- Da bismo zadovoljili kriterije, ugrijali objekat i održavali higijenu na najvišem nivou svakodnevnim korištenjem mikrobioloških i hemijskih nalaza, godišnje moramo potrošiti oko 1.400.000 KM. Plin je energent na koji najviše novca utrošimo, mjesečno oko 30.000 KM, ali nadamo se da smo pronašli rješenje za taj problem. Radi se o primjeni ekološki prihvatljivih izvora energije, odnosno solarnim pločama koje bi značajno umanjile troškove grijanja objekta - objasnio je Hasanović.

Uprava Olimpijskog bazena Otoka u bliskoj budućnosti namjerava pronaći drugi način snabdijevanja bazena vodom te otvoriti rehabilitacioni centar za sportiste, po mogućnosti u saradnji s nekom od gradskih zdravstvenih institucija.

Rekreativci, koji trenutno mogu koristiti samo oko sedam posto od ukupne veličine velikog bazena, u narednoj godini bi trebali imati više prostora za sebe, što bi se postiglo preraspodjelom satnice treninga plivačkih i vaterpolo klubova u dane kada je bazen manje iskorišten.

Hasanović očekuje nastavak pozitivnog trenda poslovanja i u 2014. godini, smanjenje dugovanja koja su iznosila oko 500.000 KM, odnosno povećanje prihoda i smanjenje rashoda, a najvjerovatnije će i fitness studio biti premješten sa sadašnje lokacije na galeriju iznad malog bazena.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: