{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Zapadni Balkan: Svi idu prema EU, BiH se vrti u začaranom krugu

A
22.1.2014. u 13:59
0
32
Zapadni Balkan: Svi idu prema EU, BiH se vrti u začaranom krugu
0
Zapadni Balkan: Svi idu prema EU, BiH se vrti u začaranom krugu
Nakon što je Srbija na jučerašnjoj međuvladinoj konferenciji Evropska unija (EU) - Srbija i zvanično počela pregovore o članstvu u Evropskoj uniji (EU), agencija Anadolija je istražila gdje se to nalaze ostale zemlje zapadnog Balkana na putu prema Briselu.
Iako je na Solunskom samitu 2003. godine potvrđena evropska perspektiva država Zapadnog Balkana, posljednjih godina najveći pomak, osim Hrvatske koja je julu 2013. godine pristupila EU, napravili su Crna Gora i Srbija, dok nikakav napredak već nekoliko godina nije napravila samo Bosna i Hercegovina.

Srbija je 29. aprila 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU, koji je nakon završenog procesa ratifikacije u skupštini Srbije, parlamentima država članica EU-a i Evropskom parlamentu, stupio na snagu 1. septembra 2013. godine.

Ova balkanska zemlja je status kandidata za članstvo u EU stekla 1. marta 2012. godine, a odlukom Evropskog vijeća od 28. juna 2013. godine o otvaranju pristupnih pregovora sa Srbijom započinje najzahtjevnija faza evropske integracije, odnosno pregovori o članstvu, koja podrazumijeva potpuno usaglašavanje sa vrijednostima i zakonodavstvom EU-a.

Crna Gora je 15. decembra 2008. podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, a samo četiri godine kasnije je nakon uspješno obavljenih zadataka započela pregovore o pristupanju EU-u. Nakon okončane ratifikacije u svim državama članicama EU-a, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s Crnom Gorom je stupio na snagu 1. maja 2010. godine.

Nedugo zatim, Evropsko vijeće je na sjednici 17. decembra 2010. odlučilo da Crnoj Gori dodijeli status kandidata za članstvo u EU. Već u junu 2012. godine zvanično je počeo pregovarački proces između Crne Gore i Evropske unije. Crna Gora je već otvorila pet novih poglavlja u pregovorima o članstvu u EU. Ova balkanska zemlja ima plan da se do 2020. sve ispregovara i da tada postane članica EU-a.

Kao što je već poznato, Hrvatska je 1. jula 2013. godine nakon uspješno okončanih evropskih reformi, postala 28. punopravna članica Evropske unije.

Osim ove tri balkanske zemlje, značajan napredak na evropskom putu napravili su Albanija i Kosovo, dok Makedonija zbog problema oko imena sa Grčkom nije ostvarila očekivani pomak, a BiH se nalazi u začaranom krugu zbog unutrašnjih međuetničkih previranja i konstantne političke i ustavne krize u zemlji.

Naime, Albanija je posljednjih godina ostvarila značajan napredak na putu prema EU zbog čega je Evropski parlament 5. decembra 2013. godine preporučio Evropskom vijeću da dodijeli Albaniji status zemlje kandidata bez odlaganja.

Isto tako, Kosovo, nakon napretka u vezi sa normalizacijom odnosa sa Srbijom, očekuje da potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU kako bi ubrzano krenulo prema Briselu.

Makedonija je od 2005. godine zemlja kandidat za EU, ali još nije dobila zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora. Tako je već sedmu godinu Makedonija kandidat za članstvo u EU. Zbog spora o imenu sa Grčkom ostala je na istom odstojanju.

BiH je jedina balkanska zemlja koja nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) sa EU u junu 2008. godine nije napravila nikakav napredak prema EU. BiH tako 14 godina ima status potencijalnog kandidata kada je zemljama Zapadnog Balkana na samitu u Santa Maria de Feirea 2000. godine dodijeljen status potencijalnog kandidata.

Bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić je ranije kazao da nije ni slutio da će BiH i danas, nakon osam godina, biti na istom mjestu gdje ju je i ostavio. Napominje kako je BiH 2005. godine bila mnogo bliže Briselu od Srbije i Crne Gore.

“Srbija i Crna Gora su bile daleko iza nas. Mi smo u to vrijeme bili lideri u evropskim integracijama, osim Hrvatske koja je cijelu tu priču i povukla. Nakon toga, za BiH je sve stalo. Mislim da su ključni bili nezainteresiranost i neznanje bošnjačkih političara, neshvatanje koliko za BiH i naš narod znači proces evropskih integracija. Rješenje je da se prestanemo baviti nebitnim stvarima. A ne postoji bitnija stvar za vlade, političare, parlamente na svim nivoima u BiH od ispunjavanja uvjeta EU”, kazao je Terzić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: