{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Upitan kvalitet obrazovanja: Diskriminacija i podjela učenika i dalje veliki problem u BiH

23.6.2014. u 21:46
21
52
Upitan kvalitet obrazovanja: Diskriminacija i podjela učenika i dalje veliki problem u BiH
21
Iako se BiH po prijemu u Vijeće Evrope 2002. godine obavezala da ukine sistem obrazovanja "dvije škole pod jednim krovom" to ni 12 godina nakon toga nije učinjeno. Ovakav sistem obrazovanja funkcioniše u još 34 odgojno-obrazovne ustanove.
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba
Foto: Davorin Sekulić/Klix.ba


U Hercegovačko-neretvanskom kantona, djeca iz Čapljine i Stoca su razdvojena, odnosno Bošnjaci i Hrvati nisu skupa u učionicama i ne obrazuju se po istom obrazovnom sistemu. Ista situacija je u Srednjobosanskom konatonu, odnosno mjestima Vitez, Bugojno, Busovača, Gornji Vakuf/Uskoplje, Kiseljak, Jajce. U Zeničko-dobojskom kantonu bilo je osam škola koje su funkcionirale po tom principu. Izvršeno je administrativno-pravno ujedinjenje, ali djeca različitih nacionalnosti još ne idu skupa u razred.

"Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke (FMON) u skladu sa svojim nadležnostima provodi brojne aktivnosti na ukidanju svih oblika segregacije i diskriminacije u obrazovanju i stvaranju ujednačenih uslova za obrazovanje svih učenika u FBiH. FMON je, u skladu sa svojom zakonskom pozicijom, izradilo dokument 'Preporuke za eliminisanje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH' kroz koji je predviđeno eliminisanje segregirajućih i podijeljenih struktura u školama predviđeno kroz tri koraka: administrativno i pravno ujedinjenje podijeljenih odgojno-obrazovnih ustanova, uspostavljanje jedinstvenog pristupa obrazovanju i ujednačenih uslova za sve učenike i Potpuna integracija podijeljeniih škola – uspostavljanje multietničkih odjeljenja", rekla je za naš portal Leila Hamzagić Kovačević iz FMON-a.

FMON iscrpilo sve mogućnosti



Dokument je distribuiran svim kantonalnim ministarstvima obrazovanja s ciljem pružanja pomoći i davanja konkretnih prijedloga za prevazilaženje ove prakse. No, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke time je iscrpilo svoje mogućnosti, jer nadležnost na polju obrazovanja u FBiH jeste na nivou kantona koji su direktni donosioci i implementatori obrazovnih politika. Pored navedenog, Ministarstvo je u prethodnom periodu u okviru svog redovnog programa pod nazivom "Poboljšanje uslova rada odgojno-obrazovnih ustanova" među kriterijima po kojima se vrši odabir projekata imalo i sljedeći kriterij: "Podsticaj proširivanju smještajnih kapaciteta školskih objekata u cilju administrativno-pravnog ujedinjavanja 'dvije škole pod jednim krovom', te prilagođavanje školskih prostorija za realizaciju istih".

"Svakako treba napomenuti da 'dvije škole pod jednim krovom' nisu jedini vid diskriminacije i segregacije u obrazovnom sistemu BiH. U RS-u se one ogledaju u spornim nazivima škola, školskim obilježjima i manifestacijama kojima se narušavaju ili ugrožavaju prava pripadnika konstitutivnih naroda koji su u tom dijelu zemlje manjinski. Treba kazati da u RS-u 220 škola ima sporne školske nazive, 351 škola neprimjerene školske simbole, kao da i 8 škola ima sporne školske manifestacije. Dakle, svi učenici koji nisu iz reda većinskog konstitutivnog naroda u ovom bh. entitetu a pohađaju jednu od ovih škola nemaju jednaka prava i uslove za obrazovanje. Njima se, a pokazali su to slučajevi djece povratnika u Konjević-Polje i Kotor-Varoš, između ostalog, osporava i pohađanje nastave bosanskog, odnosno hrvatskog jezika", istakla je Hamzagić Kovačević.

EU upozorila BiH o diskriminaciji u obrazovanju



Iz Evropske unije također upozoravaju da ovakav vid obrazovanja predstavlja ozbiljan problem pogotovo iz perspektive ljudskih prava.

"Kao što je navedeno u Izvještaju o napretku Evropske komisije za BiH za 2013. godinu, a i iz perspektive ljudskih prava, činjenica da podijeljene škole ('dvije škole pod jednim krovom') i dalje postoje u nekim kantonima u Federaciji BiH kao i jednonacionalne škole u cijeloj zemlji ne doprinosi razvoju inkluzivnog multikulturalnog i tolerantnog društva. De facto separacija i diskriminacija na etničkoj osnovi u nekim javnim školama u Federaciji BiH je i dalje ozbiljan problem. Potrebno je uložiti više napora kako bi škole postale inkluzivnije i riješilo pitanje kontinuiranog postojanja 'dvije škole pod jednim krovom' u F BiH", rekao je za naš portal Andy McGuffie, portparol Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU.

Kroz obrazovni sistem predavači imaju jedinstvenu priliku da nauče učenike da poštuju druge i drugačije. Ustanove koje imaju sistem 'dvije škole pod jednim krovom' to ne poručuju.

"Škola je najvažnije mjesto gdje se stavaraju građani. Postojeća praksa, nažalost, doprinosi razjedinjavanju učenika, a cilj svih nas u BiH ne treba biti da živimo jedni pored drugih, nego jedni s drugima. Stoga, ukoliko želimo da se što prije integrišemo u evropski obrazovni prostor i učinimo naše diplome i svjedočanstva priznatim i cijenjenim i van granica Bosne i Hercegovine, neophodno je ostvariti integrisan, vertikalno i horizontalno prohodni obrazovni sistem, što postojeći svakako nije", rekla je Hamzagić Kovačević.

Škola u Konjević Polju (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)
Škola u Konjević Polju (Foto: Edin Hadžihasić/Klix.ba)


Ovakav sistem negativno utječe na kvalitet obrazovanja



Ističe da fragmentiranost obrazovnog sistema negativno utječe na kvalitet obrazovanja.

"Nemogućnost uspostavljanja i praćenja standarda kvaliteta u obrazovanju na državnom nivou dovodi do toga da učenici iz različitih dijelova BiH nakon završenog određenog nivoa obrazovanja (npr. osnovnog ili srednjeg) ne posjeduju jednak nivo znanja, a samim tim je i učenicima uskraćeno njihovo ljudsko pravo na 'jednake mogućnosti u obrazovanju' bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi. S druge strane, postavlja se pitanje moralnih vrijednosti koje prenosimo budućim generacijama kroz odgoj i obrazovanje u kojem se još uvijek praktikuje i prihvata segregacija. Ova praksa uopće ne daje šanse za razvoj vrijednosti tolerancije, mira i suživota, te uspostavljanje inkluzivnog društva u kojem je svaki pojedinac prihvaćen kao jednako vrijedan član", kazala je Hamzagić Kovačević.

Od septembra prošle godine javnost je upoznata s diskriminatorskom praksom koja se u RS provodi nad učenicima čiji su roditelji povratnici bošnjačke nacionalnosti. Najočitiji primjeri su slučajevi učenika iz Konjević-Polja i Vrbanjaca kod Kotor-Varoši. Maćehinski odnos Ministarstva prosvjete i kulture RS-a i osporavanje prava djeci povratnika da se pod jednakim uslovima školuju u tom dijelu BiH u najmanju ruku izaziva nezadovoljstvo. Pokazuje se i odsustvo volje da se u skladu sa nadležnostima djeluje, a i djeca povratnika dobijaju status građana drugog reda u RS-u.

U tom kontekstu, Vlada FBiH je pozivala sve nadležne obrazovne vlasti da se odmah uključe u pronalaženje trajnih rješenja za obrazovanje povratnika i zadovoljavanje potreba i prava svih konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u cijeloj Bosni i Hercegovini, sa fokusom na organiziranje nacionalne grupa predmeta, te da se stvore pretpostavke da sve ostale predmete djeca izučavaju zajedno, u integriranim, multikulturalnim školama.

"Radi rješavanja ovog problema bila je potrebna odlučnija akcija svih odgovornih obrazovnih vlasti. Iako je zakonima o osnovnom odgoju i obrazovanju propisana jednakopravnost u upotrebi jezika triju konstitutivnih naroda i nacionalna grupa predmeta, u praksi se često odstupa od toga i zakonske odredbe se grubo krše. Nažalost, Konferencija ministara obrazovanja u BiH je, ponukana događajima vezanim za status povratničke populacije u RS-u, raspravljala o temi diskriminacije i segregacije u obrazovanju te donijela deklarativne zaključke kojima se postojeće stanje nije moglo promijeniti", rekla je Hamzagić Kovačević.

Rješenje problema je moguće, potrebna politička volja



Uprkos teškoj situaciji u rješavanju ovog problema iz FMON-a vjeruju da je ovaj problem moguće riješiti.

"Evidentno je da donosioci obrazovnih politika u kantonima u FBiH nisu u stanju ili nemaju namjeru iskorijeniti probleme vezane za diskriminaciju i segregaciju. Sistem napravljen Dejtonskim i Vašingtonskim sporazum na polju obrazovanja ima mnoštvo nedostataka, stoga ga treba mijenjati. Oblast obrazovanja treba biti nacionalno pitanje. Stoga vrijeme pred nama treba donijeti ozbiljne reforme i prijenos nadležnosti nad obrazovanjem na više nivoe. Pritom treba napomenuti da problem postojanja fenomena poznatog kao 'dvije škole pod istim krovom' nije jedini kojim se ugrožavaju temeljna prava. U mnogim dijelovima naše zemlje sveprisutne su različite diskriminastorske prakse. U RS-u se one ogledaju u spornim nazivima škola, školskim obilježjima i manifestacijama kojima se narušavaju ili ugrožavaju prava pripadnika konstitutivnih naroda koji su u tom dijelu zemlje manjinski. U nekim kantonima u FBiH one se ogledaju u vjerskim obilježjima na školama i obilježjima susjednih zemalja na školskim objektima. Stoga je neophodno da se donosioci obrazovnih politika najprije suoče s postojećim diskriminatoskim i segregatorskim praksama, nazovu ih pravim imenom. To će biti prvi korak ka rješavanju problema. Smatramo da je potrebna politička volja svih nivoa vlasti kako bi se pokrenuo proces integracije podijeljenih obrazovnih struktura i stvaranja multietničkih škola za dobrobit svih učenika, a u cilju stvaranja obrazovnog sistema zasnovanog na poštovanju ljudskih prava i sloboda, i u duhu vrijednosti na kojima se temelje demokratska evropska pluralistička društva", istakla je Hamzagić Kovačević.

Dokument "Preporuke za eliminisanje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH" koji je usvojila Vlada FBiH sadrži konkretne prijedloge i preporuke na koji način se može prevazići postojeće stanje. Također, Evropska unija finansira šest strateških projekata za obrazovanje u BiH koji se provode:

1. "Jačanje institucionalnih kapaciteta za osiguranje kvaliteta"
2.. "Poduzetničke učenje u sistemu obrazovanja u BiH"
3. "Strateški razvoj visokog obrazovanja i standarda kvalifikacija"
4. "Jačanje institucionalnih kapaciteta Agencije za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine"
5. "Jačanje kapaciteta u BiH za razvoj ljudskih resursa"
6. "Reforma stručnog obrazovanje".

Vrijednost ovih projekata iznosi šest miliona eura.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: