Tonino Picula za Klix.ba: EU mora zadržati zanimanje za BiH, može biti opasno
Iako ga je stranački šef Zoran Milanović stavio tek petog na listu, Picula, koji uživa veliki ugled u Hrvatskoj, ali i regiji, je imao najviše glasova, čak 132 hiljade, odnosno najviše preferencijalnih glasova, te će sigurno najmanje pet godina predstavljati Hrvatsku u Briselu. On, međutim, pokazuje veliki interes i za ono što se dešava u Hrvatskoj, odnosno SDP-u. Ali i u regiji. Vjeruje se, naime, da bi, nakon što je Jelko Kacin izgubio još jedan mandat u EP, upravo on mogao biti izvjestilac za neke zemlje zapadnog Balkana.
Šta BiH može očekivati od novog saziva Evropskog parlamenta? Šta ćete lično tražiti za BiH i šta je budućnost naše zemlje u Evropi u kojoj jača krajnja desnica?
Evropska unija će sigurno pokazivati zanimanje za BiH. Teško mi je jedino predvidjeti intenzitet tog zanimanja s obzirom na probleme koji postoje. Čini mi se da bi BiH morala, ukoliko želi napredovati, prestati biti sinonim za stagnaciju, odnosno u jedan prostor u kojem stagnacija može biti pretvorena u nešto još opasnije, kao što su nedavni nemiri i pokazali. Unutrašnji ustroj BiH, koji je po meni dotrajao, daje alibi uvijek istoj političkoj garnituri da se stalno izmjenjuje. Oni pričaju o reformama, a rade na očuvanja statusa quo.
To je prostor koji će postati jedinstven ako susjedi BiH nastave napredovati na evropskom putu. Prema tome, Evropa svakako mora zadržati zanimanje za reforme u BiH. Čini mi se da bi birači u BiH morali bi dati podršku onima koji neće fingirati reforme, zaodijevati ih u nacionalni ili idologoški interes, nego dati podršku onima koji će biti partner svijetu u pomaganju da BiH nakon Daytona pređe u postdejtonski poredak. To neće biti nimalo jednostavno.
Prošlogodišnji pokušaji su ostali na polovici, na četvrtini uspjeha. Hrvatska je predložila da se za BiH dizajnira poseban pristup koji bi uzeo u obzir i specifičnosti BiH kao zemlje. Nije našao na sveopće odobravanje u Evropskom vijeću. Njega treba dorađivati, ali pravi odgovor je u volji građana - da ne biraju one koji će fingirati reforme.
U kakvoj je, zaista, poziciji Evropa danas, a nakon što su na evropskim izborima značajno ojačale stranke krajnje desnice? Šta to može značiti za širenje EU, jer su euroskeptici, pa i fašisti ili simpatizeri nacizma, sve popularniji?
Moramo se referirati na korijene onog što se dogodilo 25. maja. To je prije svega je loša ekonomska, zakonito i socijalna situacija u dobrom dijelu zemalja EU pogođenih krizom. To je plodno tlo za zahtjeve da se smanji utjecaj EU i da se proces odlučivanja vrati u okvire nacionalnih država. To je porodilo izuzetan uspjeh, gotovo bez presedana u Velikoj Britaniji, gdje lider jedne stranke koja nije laburistička, odnosno torijevska, konzervativna, prvi put poslije 1908. godine pobijedio na nekim izborima.
Gospođa Le Pen u Francuskoj je, nakon lokalnih, dobila evropske izbore. Nažalost, za nju su glasali predstavnici radničke klase, mladi ljudi, prodrla je kapilarno u francusko društvo. To govori da se problem današnje EU temelji na činjenici da ne odgovara na socijalne i ekonomske aspiracije stanovništva. To povlači za sobom i određene vrijednosne promjene.
Po mom sudu to nije dobra vijest za one koji zagovaraju proširenje EU na nove prostore. Tim prije što je sada dosita riječ o evropskom susjedstvu koje ima sve karakteristike problematičnosti. S jedne strane, imate istok, dakle, Ukrajinu koja predstavlja veliku enigmu na relaciji Kijev - Moskva, pa i Moskva - Brisel i Moskva - Washington. Došli smo do prostora u kojem prestaje važiti proces star 60 godina, dakle, kada EU dođe u susjedstvo jedne zemlje, onda taj prostor postaje stanica za novo proširenje, usvajajući kriterije i standarde EU.
Ovaj trend ne ohrabruje one koji zagovaraju proširenje. Vjerojatno će u Evropi trajati nastojanje da se evropski projekt konsolidira iznutra. To znači legitimizaciju onih koji bi EU vratili na zajedničko tržište a ne političku uniju.
Šta Vi osobno možete učiniti u novom sazivu EP? Kako možete ukazati na važnost širenja EU na prostore zapadnog Balkana u ovakvoj situaciji?
Nadam se da će moj angažman u EP biti nastavljen na onoj tački gdje je on, zbog raspuštanja starog saziva EP, i prekinut. Dakle, očekujem da ću prije svega biti član Vanjskopolitičkog odbora EP, matičnog tijela gdje se definiraju neki vanjskopolitički potezi i ciljevi. S druge strane, želio bih doista biti član i dužnosnik izaslanstva EP za jugoistočnu Evropu. Naravno, moje ambicije time ne prestaju jer obično je i na različitim političkim grupacija da se dogovore i o izaslanstvima za pojedine zemlje. Možda bih mogao dobiti vodstvo EP za Balkan, odnosno da budem izvjestitelj neke od balkanskih zemalja. Ambicija mi ne nedostaje, iskustva imam u vanjskoj politici. Imam iskustvo 10-mjesečno i evropskog parlamentarca. Spremana sam za jednu vrstu novog angažmana na jugoistoku Evrope.
Dakle, kakva je budućnost zemalja zapadnog Balkana?
Puno je veće pitanje šta zemlje zapadnog Balkana, na različitim razinama integriranosti, i naročito na različitoj razini pregovora s Briselom, mogu očekivati od ovog saziva EP i Evropske komisije. Tu bih bio nešto suzdržaniji u davanju optimističkih procjena, jer čini mi se da će se Evropa nastaviti kretati u pokušajima da razriješi neka pitanja unutarnjeg funkcioniranja. Pogotovo, dosita, nakon prave izborne provale radikalne desnice. Ona je bila očekivana, no izbori su potvrditi promjene u raspoloženju znatnog dijela Evrope u korist stranaka koje žele manje Evrope.
Čini mi se da bi takav sastav EP, s jedne strane, vršio pritisak na razgradnju evropskih institucija, odnosno evropskog zajedništva. S druge strane očekivati je više saradnje proevropskih opcija različitog svjetonazora na očuvanju i proširenju prostora kojeg EU uzima u našim životima u zadnjih 60 godina. Ovisno o rezultatu tog odmjeravanja, slijedit će vanjska politika Unije, odnosno politika prema zemljama koje još nisu Unija a htjeli bi biti.
Nakon evropskih izbora traju unutrašnja trvljenja u SDP-u Hrvatske. Vi imate veliku popularnost naspram stranačkog vodstva i Zorana Milanovića koji trpe sve više kritika. Kakve su Vaše ambicije, da li, kao neko ko je dobio veliku podršku birača, možete biti dio rješenja za SDP?
Pitati političara sa 20 godišnjim iskustvom da li ima ambicije otići još dalje, naravno, da je odgovor DA. Ja sam nastojao u politici se voditi vrijednostima, trezvenim ocjenama što se u datom momentu može najbolje napraviti ili ne. Što se tiče SDP-a koji je sastavni dio koalicije na vlasti, očito višene proizvodi politiku koja dobiva masovnu podršku.
Mislim da ja u tom kontekstu mogu biti dio rješenja, a ne samo rješenje. Rado bih da moja stranka ima snage sagledati svoju poziciju nakon dvije i po godine mandata i da otvoreno prizna da neke stvari koje su obećane nisu napravljene, te zašto nisu, što je s ostatkom mandata, mogu li se neke stvari napraviti ili treba odustati... Jer ukoliko izostane jedna dobra analiza sa zaključcima koji su provedivi, onda bojim se da ćemo potvrditi tezu da mi nismo u 25. svibnja izgubili samo evropske izbore već i parlamentarne. To ne želim ni svojoj stranci, ni svojoj zemlji. Dapače, tu sam.
Aktuelno vodstvo Vas, čini se, smatra vrstom problema, a s obzirom na rast?
Volio bih da me se vidi kao dio rješenja, a ne dijela problema. U demokratiji znate političari o sebi i drugima mogu misliti šta hoće, ali izravna povratna informacija su uvijek izbori. Mislim da su građani 25. maja dali poruku meni i onima koji misle drugačije.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
