Čović je prilikom predaje aplikacije istakao da je ona potpuno kredibilna te da očekuje već sljedeće godine da BiH dobije status kandidata. Ipak, predstavnici EU su bili mnogo oprezniji te su pozdravili provođenje reformi rekavši da će razmatranje aplikacije uslijediti tek kada se EU uvjeri da je napravljen značajan napredak.
Šta je aplikacija za članstvo?
Aplikacija za pristupanje Evropskoj uniji je formalnopravni akt o iskazivanju političke volje za pristupanje najdelikatnijoj fazi u procesu integracije neke zemlje u Uniju.
Ne postoje ograničenja za predaju aplikacije, tj. naša zemlja je mogla i ranije predati jedan ovakav zahtjev. Čak je svojevremeno i Maroko predavao zahtjev za članstvo u EU ali je odbijen uz obrazloženje da nije evropska zemlja. Španija je također 1960-ih predala zahtjev i bila odbijena jer je u to vrijeme ovom zemljom vladao fašistički general Francisko Franko.
No, ključno je da aplikacija bude kredibilna, tj. da BiH ispuni osnovne uvjete kako bi njena aplikacija bila razmatrana i prihvaćena.
Dva uvjeta koja su pred BiH postavljena u ovom trenutku su usvajanje mehanizma koordinacije i prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Mehanizam koordinacije je već usvojen, iako ostaje otvoreno pitanje koliko će on biti funkcionalan.
Pregovori o prilagodbi SSP-a još uvijek nisu okončani, a nova runda zakazana je za sutra.
Šta nakon podnošenja aplikacije?
Nakon podnošenja aplikacije na ruke ministra vanjskih poslova zemlje koja u tom trenutku predsjedava Evropskom unijom, Vijeće ministara EU na nivou šefova diplomatije će odlučiti o tome da li takav zahtjev prihvata ili ne. Bitno je naglasiti da aplikaciju za članstvo BiH u EU mora odobriti svih 28 zemalja.
U slučaju da je odgovor pozitivan Evropska komisija će BiH odgovoriti paketom od nekoliko hiljada pitanja na koja će BiH morati dati krajnje precizne, cjelovite i istinite odgovore. Na temelju tih odgovora Komisija će utvrditi da li je BiH spremna za status kandidata ili nije.
Ako odgovor bude pozitivan, Vijeće ministara će dati vlastiti prijedlog Evropskom vijeću koje čine šefovi država ili vlada koje ima konačnu riječ o otvaranju pristupnih pregovora.
Koliko su drugi čekali?
Makedonija je status kandidata dobila davne 2005. godine i to samo nakon godinu i devet mjeseci od podnošenja aplikacije, ali je u pregovorima sve do danas na samom početku.
Crna Gora je kandidatski status dobila dvije godine i dva dana poslije podnošenja aplikacije, Srbija nakon dvije godine i dva mjeseca, a Island za jedanaest mjeseci.
Različita su iskustva i kada se radi o vremenu između dobijanja statusa kandidati i otpočinjanja pregovora. S Islandom su prva pregovaračka poglavlja otvorena svega 40 dana nakon što je ovoj državi dodijeljen status kandidata, a Makedonija od prvih poglavlja nije odmakla ni za deset godina.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
