vijesti
0

Početak pregovora Srbije sa EU neće direktno utjecati na eurointegracije u BiH

Piše: N. Jamaković
Srbija je počela pregovore kako bi postala članica Evropske unije, a ciljni datum za završetak tih pregovora je 2018. godina. U procesu eurointegracija našim je susjedima umnogome pomogla činjenica da su Nacionalni program integracija (NPI) usvojili još 2008. godine, a potom i Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA), koje naša država još uvijek nema.

NPI-om koji je Srbija usvojila 2008. su u toj zemlji predviđene aktivnosti na usklađivanju sa pravom EU za period 2008.-2012.

Cilj je, kako je ranije u izjavi za Klix.ba naveo Vladimir Međak, pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije Srbije, bio da se jednim dokumentom objedine obaveze koje će proisteći iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i budućih pregovora te da se ubrza proces usklađivanja. Nakon što je NPI istekao 31. decembra 2012. godine, Vlada Srbije je 28. februara 2013. godine usvojila Nacionalni program za usvajanje pravnih tekovina EU (NPAA) za period od 2013. do 31. decembra 2016, koji predstavlja organski nastavak NPI. Čitav taj dokument podijeljen je na politički, ekonomski i kriterij usklađivanja sa propisima EU u 33 pregovaračka poglavlja.

Instrument za praćenje aktivnosti

"U svakom poglavlju je opisano trenutno stanje, plan za narednu godinu, te planovi za usklađivanje u narednim godinama do kraja programskog perioda. Sve je praćeno analizom administrativnih kapaciteta za sprovođenje date politike. NPI, a potom i NPAA umnogome olakšavaju proces integracije, jer su Vladi Srbije omogućili da jednim instrumentom prati sve zakonodavne aktivnosti koje zapravo čine suštinu procesa pristupanja EU. Omogućava se jasno utvrđivanje nedostataka u sistemu i bolje planiranje i sinhronizovanje sprovođenja procesa usklađivanja", dodao je Međak.

Međutim, BiH još uvijek nije usvojila NPI i NPAA zbog čega smo odgovore potražili u Direkciji za evropske integracije Vijeća ministara BiH.

Glasnogovornica DEI-ja Marina Kavaz-Siručić za Klix.ba je kazala kako je neophodan uvjet za to unapređenje sistema koordinacije u našoj zemlji.

"Potrebno je učešće svih institucija uključenih u proces integrisanja na pripremi i realizaciji planskog dokumenta kakav je program integrisanja, jer, između ostalog, jedino nadležne institucije mogu planirati zakonodavne aktivnosti kojima se preuzima relevantni acquis. Stoga je neophodan preduslov za njegovu izradu unapređenje mehanizma koordinacije", kazala je naša sagovornica.

Dodaje kako su nakon sedam proširenja EU, sve faze ovog procesa poznate.

"Početku pregovora BiH o članstvu u EU prethodi ispunjenje uslova za podnošenje kredibilnog zahtjeva za članstvo, priprema odgovora na upitnik koji će Evropska komisija proslijediti BiH za potrebe izrade mišljenja o tom zatjevu, odluka Evropskog vijeća o sticanju statusa kandidata, određivanje datuma početka pregovora, tzv. screening zakonodavstva, i na koncu sami pregovori. Iskustveno gledano trajanje svake od navedene faze je vrlo različito od države do države", navela je naša sagovornica.

Šta BiH može naučiti od Srbije

Ona smatra kako je početak pregovora Srbije s EU dobra vijest za region, te da je ciljni datum završetka pregovora Srbije procjena i plan srbijanskih institucija.

"Međutim, ni jedno ni drugo nema direktnu vezu s ubrzanjem ili usporavanjem procesa integracije BiH jer svaka država ispunjava kriterije za članstvo i napreduje u procesu shodno vlastitoj dinamici", mišljenja je Kavaz-Siručić.

Na upit šta BiH može naučiti iz procesa evropskih integracija u Srbiji, odgovara kako je napredak Srbije ohrabrenje za cjelokupan region, kao što je bio slučaj i s ulaskom Hrvatske u EU.

"To je podstrek i ostalim državama u regionu da ubrzaju reformske napore. Osim toga, početak pregovora Srbije o članstvu u EU na stručnom i tehničkom nivou Bosni i Hercegovini znači uvid u najsvježija iskustva i prakse u procesu integrisanja", zaključila je.