{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Opasnost od bankrota bh. političare bi trebala natjerati na reforme

5.4.2013. u 07:56
1
21
Opasnost od bankrota bh. političare bi trebala natjerati na reforme
1
Opasnost od bankrota bh. političare bi trebala natjerati na reforme
Zbog složenog unutrašnjeg uređenja u BiH, javna potrošnja izražena u postotku BDP-a veća je nego u većini zemalja regije pa i u većini zemalja članica Evropske unije.
Socijalna davanja čine najznačajniji dio trenutnih rashoda, nakon čega slijede administrativni rashodi - kompenzacije zaposlenih i korištenje robe i usluga, dok je samo pet posto rashoda usmjereno na kapitalna ulaganja.

Dok je to tako, čini se da je izvor svih razmirica onih koji odlučuju o potrošnji u javnom sektoru vezan za prihode, odnosno svi oni žele dobiti što veći komad prihodovnog kolača i pronaći dodatne izvore za finansiranje neodržive potrošnje. Međutim, pitanje je koliko to sve može potrajati bez radikalnih promjena. Zastupnica u Parlamentu BiH Azra Hadžiahmetović u razgovoru za Klix.ba ističe da sve ukazuje na to da se približava vrijeme kada će svi problemi morati biti stavljeni na sto kako bi bili riješeni.

Reforme nisu provedene



"Naši budžeti nisu razvojni zato što je priliv sredstava sve slabiji, a zahtjevi su sve veći. Nismo završili reforme u mnogim oblastima čime bismo rasteretili ta izdvajanja, a tu prvenstveno mislim na reforme penzionog, zdravstvenog i obrazovnog sistema. Uz sve to imamo komplikovano unutrašnje uređenje čime nam ostaje vrlo malo novca za investicije. Ovakvo će stanje ostati sve dok se budžeti ne stabilizuju i ne donesu potrebne reforme, no pitanje je koliko sve to može trajati, zbog sve većih problema, ukoliko ne dođe do vrlo bitnih promjena", naglasila je naša sagovornica.

Ona napominje kako je sve manja kupovna moć stanovništva, zbog čega su i prihodi od poreza u znatnom padu. "Sve upućuje na to da će morati uslijediti hitna reakcija. Primjeri su sve češći i izraženiji, evo vidite šta se ovih dana dešava u Sarajevu sa GRAS-om i Kliničkim centrom. Problemi su, dakle, sve izraženiji jer se došlo do ozbiljnih problema u finansiranju i osnovnih djelatnosti neophodnih za normalan život građana", istakla je Hadžiahmetović.

Iako kola već predugo idu nizbrdo, u teoriji se ovakva situacija može promijeniti dosta brzo ako bi način razmišljanja i ponašanja, prije svega ključnih donosilaca odluka, postao zreliji, smatra ekonomski analitičar Erol Mujanović.

"Potrebne i dugoročne ekonomske reforme su često u suprotnosti sa individualnim političkim odlukama i kratkoročnim ličnim interesima i iz tog razloga većinu političkih lidera pretjerano i ne zanima poboljšanje situacije. Osim, naravno, deklarativno. Ne vidim naznake inteligentnijeg ponašanja i poboljšanja situacije kada je riječ o potrošnji u javnom sektoru, ali se iskreno nadam da nećemo morati čekati grčki scenarij da bismo počeli razmišljati o budućnosti", naveo je Mujanović.

Linija manjeg otpora



Mujanović smatra da ćemo se i dalje zaduživati kod stranih banaka dok to bude moguće. "Ide se stalno linijom manjeg otpora, problemi i suštinske reforme se guraju pod tepih i odgađaju i mislim da do radikalnih rezova neće doći dok situacija u državi ne počne ličiti na opšti bunt i do sada najmasovnije proteste širom BiH. Čast izuzecima koji uvijek postoje i koji se trude da stvore bolje sutra, mislim da ćemo još nekoliko godina nastaviti istu praksu zaduživanja kod stranih banaka ili dodatnog poreskog opterećenja rijetkih koji privređuju i stvaraju vrijednost. Kada se iscrpe svi izvori dodatnih priliva novca onda bi mogli doći na red radikalni rezovi jer neće biti sredstava za sve. U malom broju država koje kriza nije potresla situacija i prioriteti djelovanja su suprotni od našeg. Napredak se može očekivati kada javni novac budemo tretirali, poštovali i cijenili kao naš i kao mukotrpno zarađen, ali kroz historiju se nismo pokazali sposobnim za takvo nešto", ocjenjuje naš sagovornik.

Podsjeća da imamo preglomazan javni aparat i preveliku administraciju koju stanovništvo i privatni sektor percipiraju kao da je sama sebi svrha.

"Ovakva dihotomija je prisutna u mnogim državama, ali je u BiH posebno izražena. Novcem se i dalje neekonomično upravlja, svake sedmice pročitamo nove vijesti o rasipanju javnih sredstava ili drugih resursa koje posjedujemo i koji bi mogli biti puno pametnije iskorišteni. Naravno, osim rashodovne strane potrebno je stvoriti puno povoljnije poslovno okruženje u kojem će kompanije moći poslovati i zapošljavati, što je danas gotovo nemoguće. Ne smijemo zaboraviti ni prijeko potrebnu reformu zastarjelog obrazovnog sistema koja dok se ne dogodi sa sigurnošću šalje svaku novu generaciju mladih na zavode za zapošljavanje", zaključio je Mujanović.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić izjavio je kako se nada da će politička ujdurma konačno prestati te da će politika naći načina da izađemo iz situacije u kojoj se nalazimo, kao i da će ekonomiju staviti u prvi plan.

Nova radna mjesta



"BiH raspolaže značajnim resursima od kojih se dobar dio ne koristi. Potrebno je podržavati domaću proizvodnju, a značajnije strane investicije ne možemo očekivati u situaciji u kakvoj se nalazimo. Stoga se moramo okrenuti onome od čega živimo i otvarati nova radna mjesta bez čega nema boljitka za sve nas", kazao je Kozarić. On je istakao da je učešće javne potrošnje u BDP-u čak 48 posto, zbog čega se sve više dešavaju štrajkovi budžetskih korisnika, pri čemu imamo i takve drastične situacije poput obustave javnog prijevoza u Sarajevu. "Neko je to dobro rekao da smo došli u situaciju da živimo od tranše do tranše MMF-a. Sada je i ona ugrožena, a ukoliko ne bude isplaćena u prvom redu će se to odraziti na budžetske korisnike, a onda će redom prouzročiti probleme u zdravstvu, prosvjeti, policiji...", istakao je Kozarić.

On je naglasio da je neophodno provesti reforme i tačno odrediti ko treba biti na budžetu, a ko ne. "U Kantonu Sarajevo je donesen takav budžet za koji se unaprijed zna da će se morati raditi rebalans, jer postoji deficit koji će donijeti probleme u novembru ili decembru. Ljudi, dakle, unaprijed planiraju da budžet neće moći biti ispunjen, što je znak da se nešto mora mijenjati, jer ovako ne ide. Ovi koji odlučuju imaju još prostora, posebno u Federaciji BiH, gdje ima još državne imovine koja se može prodati, ali sumnjam da će neko ići u to. Vjerujem, ipak, da će naći načina da prvenstveno dobiju ovu tranšu MMF-a, a onda i da će naći snage za potrebne reforme", zaključio je Kozarić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: