{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Oko 78 posto građana podržava ulazak BiH u EU, što je najveći postotak u regiji

F
30.10.2015. u 16:29
26
46
Oko 78 posto građana podržava ulazak BiH u EU, što je najveći postotak u regiji
26
Oko 78 posto građana podržava ulazak BiH u EU, što je najveći postotak u regiji
Ovogodišnje istraživanje provedeno u prvom kvartalu 2015, pokazalo je da bi 78 posto građana BiH, ukoliko bi sutra bio organizovan referendum o ulasku u EU, podržalo članstvo BiH u uniji.
Direkcija za europske integracije svake godine na reprezentativnom uzorku provodi istraživanje javnog mnijenja o podršci integriranju BiH u EU, a posljednjih pet istraživanja, postotak podrške nema linearni trend, već oscilira između 76 i 88 posto, ovisno o godini.

Riječ je o najvišoj podršci procesu u regionu s obzirom na fazu integracije u kojoj se BiH nalazi. Ova razina podrške ohrabruje, ali i obvezuje sve aktere u procesu, posebno imajući u vidu da je u gotovo svim državama iz prethodnih proširenja EU, odmakom ovog procesa dolazilo do pada podrške javnosti, što je očekivano s obzirom na njegovu kompleksnost i dugotrajnost, rečeno je iz Direkcije za evropske integracije.

Na upit koliko su građani BiH uopće upoznati s pravima, ili "povlasticama“ koje će dobiti kada BiH uđe u EU (veća zaštita potrošača, slobodnije kretanje, mogućnosti zapošljavanja...), iz Direkcije ističu kako se trendovi informiranosti građana razlikuju od istraživanja do istraživanja.

No tradicionalno, na upit da iskažu najvažniju prednost članstva u EU, velika većina građana odgovara da je riječ o stvaranju većeg broja kvalitetnijih radnih mjesta. Slijede garancija trajnog mira, politička stabilnost i sloboda kretanja.

Istovremeno, prema mišljenju većine ispitanika, pouzdana radna snaga i prirodni resursi su najveće vrijednosti koje BiH može donijeti Europskoj uniji. Takođe, rezultati jednog od provedenih istraživanja ukazuju da dvije trećine ispitanika, prema vlastitoj procjeni, posjeduje nedovoljno informacija o procesu integriranja i njegovom utjecaju na svakodnevni život.

Što se tiče korištenja sredstva iz IPA fondova i na što su ta sredstva najviše trošena, iz Direkcije za europske integracije naglašavaju kako je BiH u centraliziranom, odnosno direktnom sustavu upravljanja predpristupnom pomoći.

To znači da u ime institucija i korisnika IPA projekata u BiH ova sredstva ugovara, isplaćuje i utrošak prati Delegacija Europske unije u BiH. U konačnici, relevantnu ocjenu iskorištenosti IPA sredstava, kao "čuvar proračuna“ EU daje jedino Europski revizorski sud. Prema posljednjim zvaničnim podacima Delegacije, iz IPA iznosa od 2007. do 2013. ugovoreno je 80 posto projekata, što je izraženo u novcu 411,69 milijuna eura, od oko 660 milijuna eura alociranih za BiH u nevedenom periodu. IPA sredstva u prethodnom proračunskom periodu EU (2007.-2013.) koja su Bosni i Hercegovini kao potencijalnoj kandidatkinji bila dostupna, alocirana su za pomoć u tranziciji i jačanju institucija, te prekograničnu saradnju. IPA sredstvima financirane su različite vrste projekata čiji je cilj podrška ispunjenju kriterija za članstvo, što je i primarna svrha ovog financijskog instrumenta.

Primjeri takvih projekata su tehnička pomoć institucijama u jačanju kapaciteta za provođenje reforme javne uprave, pravosuđa, upravljanja granicama i azila, podrška učešću BiH u Programima Unije ili razvoj civilnog društva. S ciljem ublažavanja efekata svjetske ekonomske krize u državama obuhvaćenim procesom proširenja, IPA novcem su financirani i infrastrukturni projekti poput onih u oblasti vodosnabdijevanja, upravljanja otpadom, pružanja statističkih i carinskih usluga i sl. U aktualnom proračunskom razdoblju (2014.-2020) EU je za BiH od 2014. do 2017. alocirala oko 40 milijuna eura godišnje za realizaciju prioriteta u sektorima podržanim strateškim dokumentima i provedbenom strukturom, među kojima su, primjerice javna uprava i pravosuđe.

Na pitanje, koliko je Hrvatska pomogla BiH na njezinom euroatlantskom putu, iz Direkcije ističu kako su iskustva Hrvatske kao najnovije članice EU iznimno korisna za BiH. Već niz godina Centar za izvrsnost Ministarstva vanjskih i europskih poslova Hrvatske različitim vidovima suradnje transferira znanje i iskustvo službenicima u BiH, od usklađivanja zakonodavstva do komunikacije.

Takođe, Hrvatska je bila jedan od inicijatora tzv. novog pristupa EU, koji je Vijeće EU krajem prošle godine podržalo i kojim je urađena svojevrsna preraspodjela prioriteta u procesu integriranja BiH, s fokusom na socio-ekonomske reforme. Hrvatska je 2010. ustupila BiH prevode acquisa EU na hrvatski jezik. Ovaj postupak je u velikom dijelu domaće javnosti protumačen na način da, zahvaljujući ustupljenim prevodima, BiH ne mora prevoditi propise EU. To, međutim, nije odgovarajuće tumačenje. Ustupljeni prevodi mogli su služiti isključivo kao pomoć predlagačima pravnih propisa da prilikom izrade propisa BiH iste usklađuju sa acquisem, imajući u vidu da pravna rješenja u Republici Hrvatskoj nisu istovjetna onima u BiH niti su prevodi propisa bilo koje države direktno primjenjivi u BiH.

Službeni prevodi acquis-a na hrvatski jezik sada su dostupni u eur-lex bazi, odnosno Službenom glasniku EU i kao takvi, takođe dragocjena pomoć svima koji propise u BiH usklađuju sa onima u EU, napominju iz Direkcije za europske integracije BIH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: