{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Novi pristup EU prema BiH: Prvi konkretni pomaci već napravljeni

22.4.2015. u 20:30
56
109
Novi pristup EU prema BiH: Prvi konkretni pomaci već napravljeni
56
Novi pristup EU prema BiH: Prvi konkretni pomaci već napravljeni
Foto: Arhiv/Klix.ba
Jednoglasna odluka ministara vanjskih poslova EU od prošlog utorka o aktiviranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju direktno je potaknuta njemačko-britanskom inicijativom od 6. novembra prošle godine, smatra novinar i politički analitičar Zekerijah Smajić.
Ipak, Smajić dodaje kako bi bilo netačno tvrditi da je ishod samo te inicijative vraćanje Sporazuma o stabilizaciji u život nakon skoro sedam godina suspenzije.

"Prije njemačko-britanske inicijative slične pokušaje imale su Slovenija, Grčka, Hrvatska i Italija. I cijeli sastav Vijeća ministara EU na nivou svih 28 šefova diplomatije u prošloj godini je imao nekoliko eksplicitnih zaključaka o Bosni i Hercegovini, posebno nakon februarskih protesta radničke klase i građana, kojima se tražilo pokretanje sveobuhvatnih reformi, uključujući i deblokadu institucionalnog sistema države, formiranje efikasnog mehanizma koordinacije u procesu evropskih integracija i tako dalje. Sve ove urgencije bile su vezane i za aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kao ključnog međunarodno-pravnog akta kojim se legislativno, politički i administrativno uređuju odnosi između EU i BiH sve do potpisivanja Pristupnog ugovora o punopravnom članstvu BiH u Evropskoj uniji", kaže za Klix.ba Smajić.

I sociolog akademik Slavo Kukić smatra kako je deblokada Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dijelom posljedica britansko-njemačke inicijative. Kukić ključnim smatra pitanje koji su krajnji dometi te inicijative.

"Mislim da treba zahvaliti na svakoj inicijativi koja dolazi iz EU. Ali prema mom sudu, dometi britansko-njemačke inicijative su ograničeni dok se ne otklone konstrukcijske greške koje postoje u bh. političkom sistemu. Dok god one postoje, a postojat će dok se ne izvrši reforma postojećeg ustava, te konstrukcijske greške stimuliraju etnonacionalističke politike i filozofije i brana su integriranju BiH kao države i društva", kaže Kukić za Klix.ba.

Ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke prilikom posjete BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Ministri vanjskih poslova Velike Britanije i Njemačke prilikom posjete BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Zekerijah Smajić smatra kako je suštinski značaj njemačko-britanske inicijative u prekompoziciji prioriteta koji su postavljeni pred novoizabrane bh. vlasti. Umjesto četverogodišnjeg kategoričnog insistiranja na provođenju presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, njemački i britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond i Frank-Walter Steinmeier logično su predložili privremeno ostavljanje presude u slučaju Sejdić-Finci po strani, a u fokus su postavili suštinske reforme koje će donijeti boljitak građanima.

Šta slijedi sada?

"Takav, vrlo logičan i 20 godina očekivan zaokret u evropskoj politici prema BiH dvojica ministara su oštro uslovili socio-ekonomskim reformama, potpisivanjem zajedničke izjave o nedvosmislenoj opredijeljenosti bh. političara za evropski put Bosne i Hercegovine, te brzim formiranjem nove izvršne vlasti nakon oktobarskih opštih izbora. Nagrada ili kontrausluga sa njemačke i britanske strane bilo je obećanje da će se na nivou EU insistirati na aktiviranju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju", smatra Smajić.

Trud dvojice ministara vanjskih poslova iz dvije velike članice EU pokazao je prve rezultate u utorak kada je i zvanično deblokiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

No, mnogi građani BiH postavljaju logično pitanje: šta slijedi nakon što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju deblokiran?

"Lično mislim da je dobar dio establišmenta EU, čak i u momentu kad su politički lideri u BiH potpisivali izjavu, bio svjestan da se neće napraviti veliki pomak jer su to verbalne akrobacije. Iza njih dolaze obaveze, a postojeći politički lideri u BiH nisu spremni za obaveze. Sutra će na dnevni red doći poglavlja o pravosuđu u BiH i naša država će odmah zapeti na tim poglavljima jer prihvatanje evropskih standarda podrazumijeva zapravo da će najznačajniji dio lidera završavati tamo gdje završavaju kriminalci. To znači da će oni koji su ogrezli u kriminal učiniti sve da poglavlja 23 i 24 odgode što je moguće duže pri tome koristeći floskule o ugroženosti nacionalnih interesa ili cijelih kolektiva", kaže Kukić.

Smajić smatra kako sada slijedi stvaranje uvjeta za podnošenje Zahtjeva za pridruživanje EU, a na domaćim političarima i predstavnicima vlasti ostaje da pokažu da li su dvolični, nesposobni i pokvareni kao što su bili do sada, ili će 21. april, kada je Sporazum politički aktiviran, biti početak nove epohe za građanke i građane nove Bosne i Hercegovine – prosperitetne, evropske, građanske i demokratske zemlje iz koje mladi neće bježati kao sa ostrva Spinalonga, nekadašnjeg grčkog utočišta bespomoćnih gubavaca.

Šta bh. građani konkretno dobijaju?

Konkretni pozitivni pomaci, smatra Zekerijah Smajić, se već vide. Evropska komisija je započela aktivnosti na izradi zajedničke EU-BiH Mape puta za široki plan reformi putem kojeg će BiH napredovati na putu pridruživanja, uključujući i implementaciju Kopenhagenskih kriterija iz 1993. godine kojima se vrlo precizno utvrđuje okvir političkih, ekonomskih, pravnih i institucionalnih reformi.

"Sve te reforme su usko povezane sa Sporazumom o rastu i zapošljavanju koji je prihvaćen u februaru prošle godine, a koji će imati praktičan, direktan i pozitivan učinak na građane u BiH. Cilj je smanjivanje socijalnog rizika kroz uvođenje socijalne pravde, pokretanje samoodržive proizvodnje u realnom sektoru, otvaranje novih radnih mjesta u privatnom biznisu, rasterećenje privrede od prekomjernih i nesnošljivih oporezivanja – sve sa ciljem kako bi se smanjio egzodus mladih i otvorile nove mogućnosti za stvaranje blagostanja za sve, a ne samo za nekoliko desetina privilegiranih porodica neoburžoaske političke 'elite'", kaže Smajić.

Zgrada Delegacije EU u BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Zgrada Delegacije EU u BiH (Foto: Arhiv/Klix.ba)


Sporazumom se postepeno uspostavlja područje slobodne trgovine između EU i Bosne i Hercegovine, utvrđuju se zajednički politički i ekonomski ciljevi, stvaraju se uslovi za korištenje evropskih fondova, te potiče regionalna saradnja koja predstavlja jedan od glavnih uslova pristupanja Evropskoj uniji. Opći cilj SSP-a je također da omogući Bosni i Hercegovioni da se pripremi za buduće članstvo u EU.

Konkretne beneficije obnovljenog pristupa EU i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju su i jačanje demokratije i vladavine prava, doprinos političkoj, ekonomskoj i institucionalnoj stabilnosti BiH i stabilizaciji u regionu, stvaranje prikladnog okvira za politički dijalog kojim se omogućuje razvoj bliskih političkih odnosa između EU i BiH, podržavanje napora BiH u razvijanju ekonomske i međunarodne saradnje kroz usklađivanje bh. zakonodavstva sa pravnom stečevinom Zajednice, podržavanje BiH na putu ka funkcionalnoj tržišnoj privredi, promocija skladnih ekonomskih odnosa i postepeno razvijanje oblasti slobodne trgovine između Zajednice i BiH.

Slavo Kukić očekuje da EU sada insistira na uređenju pravnog sistema BiH.

"Prvi veliki problemi izbit će na površinu baš u vezi s tim jer ako vi pravno uredite BiH prema regulama koje vrijede u EU onda će se vrlo brzo morati pojaviti neki bh. Sanader ili više njih. No, pošto je ovaj prostor drugačiji u odnosu na prostor Hrvatske zbog tih tenzija onda bi se moglo desiti da elite te tenzije koriste za ostanak na političkoj sceni. Dakle, projiciram probleme u samom startu i oni mogu ići u pravcu zaoštravanja odnosa. Na pitanjima pravnog sistema doći će do trvenja i zaoštravanja političke komunikacije s EU iz barem polovice ove zemlje", kaže Kukić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: