{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Međunarodna krizna grupa: Put BiH ka EU je blokiran

F
12.7.2012. u 15:08
4
9
Međunarodna krizna grupa: Put BiH ka EU je blokiran
4
Međunarodna krizna grupa: Put BiH ka EU je blokiran
Sistem vlasti u BiH je dosegao prijelomnu tačku i put ove zemlje prema članstvu u EU je blokiran, jedan je od zaključaka analize Međunarodne krizne grupe koja istražuje izazove kojima su izloženi ustavni okvir BiH, njegove ključne institucije i koncept konstitutivnih naroda kroz slučaj "Sejdić-Finci".
Pojašnjeno je da Ustav BiH diktira da pozicije u dvije ključne institucije, tročlanom Predsjedništvu i parlamentarnom Domu naroda, budu jednako podijeljene između Bošnjaka, Hrvata i Srba.

- Evropski sud za ljudska prava je 2009. donio odluku da to krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima onemogućavajući ostalima pristup tim pozicijama. Odluka Evropskog suda je ogoljela stare kontradikcije duboko zakopane u strukturi Ustava koje su postale još akutnije od kolapsa vladajuće koalicije 31. maja 2012. godine, stoji u analizi.

Krizna grupa je utvrdila da bh. političari moraju reformirati Ustav no ponovno otvaranje Dejtonskog sporazuma zahtijeva više od brze popravke. Dodaje da EU ne bi trebala odluku Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", kojom se odbacuje tripartitni etnički monopol, učiniti preduvjetom za kredibilnu aplikaciju za članstvo ako već traži temeljitu reformu koja bi zemlju stavila na čvrste osnove.

- Neuspjeh BiH da implementira historijsku odluku Evropskog suda u slučaju "Sejdić-Finci" zbunjuje posmatrače. Diskriminacija manjina kao što su Jevreji i Romi je odvratna. Ipak, više od dvije i po godine kasnije, uprkos jakom međunarodnom pritisku i udruženim pokušajima da se dođe do rješenja u proljeće 2012. bh. lideri nisu postigli napredak u njenom izvršenju. Čak se i oni posmatrači koji imaju razumijevanja za BiH, pitaju zašto se zemlja uporno drži svog "rasističkog" ustava, navedeno je.

Vijeće Evrope, pojašnjeno je, upozorava da niti oni niti EU neće smatrati parlamentarne izbore 2014. legitimnim bez neophodnih ustavnih amandmana. Ipak, ništa u vezi sa slučajem "Sejdić-Finci" nije onako kako izgleda.

- Implementacija te presude neće neminovno dovesti do poboljšanja položaja manjina, čija je marginalizacija više posljedica političke kulture nego neadekvatnih ustavnih odredaba. Spor nije o diskriminaciji za koju se sve bh. političke stranke slažu da se mora eliminirati, već o tome da li, i kako, očuvati prava konstitutivnih naroda BiH, posebno prava Hrvata koji su najmanja grupa. Njihova pozicija će vjerovatno dobiti dodatnu podršku kada se Hrvatska pridruži EU 2013., smatraju eksperti Krizne grupe.

Iako slučaj s Evropskog suda za ljudska prava otvara fundamentalna pitanja o strukturi bh. Ustava, to je otvorilo i opasna i važna pitanja zakopana još od kraja rata 1995.

- Sudija Giovanni Bonello je u samoj presudi izrazio oštro neslaganje osuđujući odluku suda i upozoravajući na opasnosti dovođenja u pitanje statusa quo. Lokalni lideri također upozoravaju na isto. BiH pati od neriješenih pitanja sličnih onima koja su dovela do raspada Jugoslavije, a neki nabrzinu sklepani set amandmana bi mogao dodatno otežati održavanje cjelovitosti ove zemlje. Istovremeno, odgađanje u implementaciji odluke suda znači dalje odgađanje napretka prema EU, što je jedan od rijetkih ciljeva o kojim se u BiH svi slažu, analizirala je Krizna grupa.

Tenzija između dva aspekta bh. federalizma – podjela na dva teritorijalna entiteta i tri etničke zajednice koje su poznate kao konstitutivni narodi – raste već deset godina.

- To više nije održivo. Kako je Krizna grupa opisala u svojim izvještajima u zadnje dvije godine, državne institucije su pod napadom, a u FBiH i RS-u traje kriza vlasti. Institucije na svim nivoima su veoma neefikasne, a političari ignoriraju teške političke izbore i naizgled su imuni na domaće i međunarodne pritiske. Bilo je potrebno 14 mjeseci da se formira državna vlada nakon izbora u oktobru 2010.; ova krhka koalicija se raspala nakon manje od šest mjeseci, 31. maja 2012., objašnjeno je u analizi.

Nova konstelacija partija, po analizi, pokušava da uspostavi kontrolu, ali njihovi bivši partneri u državnoj i federalnoj vladi se čvrsto drže svojih pozicija pa je budućnost neizvjesna.

- Ono malo pažnje koju su političari pridali implementaciji odluke Suda za ljudska prava se fokusiralo na opcije koje bi cementirale već ionako golemu vlast koju imaju partijski lideri. U BiH vlada i političari ne samo da su nesposobni da riješe probleme; oni su postali ključni problem. Popularna je pretpostavka među prijateljima BiH u Evropi da bi implementacija odluke Evropskog suda i promjene Ustava uspjele donekle popraviti vlast. Ali brza rješenja ne postoje. Ovo bi značilo ponovno otvaranje Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je završen rat 1992.-1995., rebalansiranje kompromisa koji su napravljeni u tom sporazumu i poduzimanje obimne ustavne reforme, zaključak je Krizne grupe.

Iako ponovno izbijanje nasilja i dalje ostaje malo vjerovatno, ova pitanja su visoko emotivna pa postoji veliki rizik od produžavanja političke paralize što bi vodilo ka raspadu države.

Analiza je pokazala da lideri BiH misle da EU zahtijeva samo tehnička rješenja, pa čak i ako bi to učinilo upravljanje zemljom još težim.

Na kraju, odluke koju bh. lideri donesu će odlučiti o tome da li će BiH preživjeti da bi se primakla bliže Evropi ili će započeti proces dezintegracije koji se neće mirno završiti.

Da bi se ova mračna predviđanja izbjegla bh. politički lideri bi se trebali refokusirati na ustavne reforme, uključujući izvršenje odluke Suda za ljudska prava. Trebali bi usvojiti mjere koje pojašnjavaju koji su zvaničnici odabrani od kojih glasača i kome su imenovani odgovorni, dopustiti glasačima, a ne zvaničnicima na srednjem nivou da biraju nacionalne lidere, dati Hrvatima efikasne načine utjecaja na državnu politiku, osiguratii pravo glasa i onima koji se identifikuju kao građani, a ne kroz etnične grupe i izbjeći pretjerano komplikovana pravila koja dovode do opstrukcija, navedeno je u izvještaju.

Države EU bi, sudeći po analizama Krizne grupe, trebale bi otkloniti uvjetovanje bh. kandidature implementacijom sudske odluke.

- Sveobuhvatna reforma Ustava bi trebala biti cilj pregovora o članstvu, a ne njen preduvjet, zaključak je analize.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: