{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


LGBT osobe u BiH su nevidljive, žive u anonimnosti i strahu

17.5.2013. u 08:07
0
LGBT osobe u BiH su nevidljive, žive u anonimnosti i strahu
0
LGBT osobe u BiH su nevidljive, žive u anonimnosti i strahu
Biti homoseksualac, biseksualac ili transseksualac u Bosni i Hercegovini donosi sa sobom brojne poteškoće. Te osobe uglavnom žive u anonimnosti, a ukoliko odluče da se "otkriju" suočavaju se s diskriminacijom, odbacivanjem, a nerijetko postaju i žrtve fizičkog nasilja.
Prema međunarodnom pravu, neheteroseksualne osobe imaju ista ljudska prava kao i svi ostali, što uključuje zabranu diskriminacije. I u Bosni i Hercegovini je 2009. godine donesen Zakon o zabrani diskriminacije, kojim se zabranjuje diskriminacija i poticanje na diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Međutim, implementacija je veoma loša.

Šejla je biseksualka i to znaju njeni najbliži prijatelji, međutim roditeljima ne smije reći, jer ju je strah da je neće prihvatiti i da će je odbaciti.

Strah od odbacivanja



"Biti biseksualna ili LGBT osoba (lezbijke, gejevi, biseksualne i transrodne osobe) u BiH nosi sa sobom posebne poteškoće koje nemaju heteroseksualne osobe, prije svega zato što moje društvo, porodica i prijatelji uvijek pretpostavljaju da su svi u njihovoj neposrednoj okolini heteroseksualci te da je konkretno biseksualnost eksperimentalna faza koja prolazi nakon što žena pronađe pravog muškarca, ili da LGBT osobe ne postoje, da su bolesne i da su seksualnost i rodni identitet stvar izbora", kazala je Šejla za Klix.ba.

Istakla je kako je posebno teško stvarati iskrena prijateljstva i međuljudske odnose koji podrazumijevaju veći stepen povezanosti.

"Prije ili kasnije tu nastupa momenat kada toj osobi trebate otkriti svoju seksualnost, što za sobom vuče strah od gubitka bliske osobe i odbacivanja. Također je veoma stresno ne moći izraziti osjećaje prema svojoj djevojci ili biti ono što jeste u javnosti bez straha od predrasuda, odbacivanja i na kraju fizičkog napada", istakla je.

Zbog svoje seksualne orijentacije razmišljala je i o odlasku iz BiH.

"Ukoliko bih poželjela da osnujem život i porodicu sa svojom djevojkom odlučila bih živjeti u nekoj tolerantnijoj sredini. Ne bih željela da naša djeca doživljavaju diskriminaciju i da ih vršnjaci zlostavljaju zbog toga što imaju dvije majke", kazala je Šejla.


Zbog svoje seksualne orijentacije nerijetko je bila izložena prijetnjama i verbalnim napadima, no ipak vjeruje kako će BiH jednoga dana postati tolerantnija prema LGBT osobama.

"Vjerujem da će i u Bosni i Hercegovini, kao i u svim ostalim državama, prije ili kasnije doći vrijeme kada će društvo biti tolerantnije i kada će biti sigurno za LGBT osobe da ispoljavaju svoju osobnost jednako kao i svi ostali građani. Naravno, ne vjerujem da će se to desiti u neko skorije vrijeme", kazala je.

LGBT osobe sve "vidljivije", napadi sve češći



A da je uistinu diskriminacija LGBT osoba široko rasprostranjena u BiH i da su često žrtve verbalnog, ali i fizičkog zlostavljanja, govore i podaci Sarajevskog otvorenog centra, nevladine organizacije koja nudi pravne savjete i bilježi slučajeve diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama.

"Policiji i državnim institucijama prijavljena su zvanično dva slučaja diskriminacije i nasilja prema LGBT osobama, a u evidenciji Sarajevskog otvorenog centra, nevladine organizacije koja radi na pravima LGBT osoba i dokumentuje njihova kršenja, te brojke su mnogo veće i dosežu brojku od desetak slučajeva napada i mnogo više slučajeva diskriminacije, s tim da ni ovi brojevi ne odražavaju realnu sliku diskriminacije i nasilja nad LGBT osobama u BiH, jer se mnoge osobe boje prijaviti slične slučajeve, čak i nevladinim organizacijama. Stvarni broj slučajeva vjerovatno je mnogo veći", kazala je za Klix.ba Vladana Vasić, koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra.

Život u anonimnosti i strahu



Povećanjem vidljivosti LGBT osoba u BiH došlo je i do povećanja diskriminacije. Zakon o zabrani diskriminacije postoji, ali je implementacija veoma loša.

"Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju i poticanje na diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Međutim, implementacija ovog zakona je vrlo loša, javnosti nije predstavljena zabrana diskriminacije, niti je objašnjeno šta ona predstavlja i koji su mehanizmi zaštite i nadležne institucije. Nije sprovedena harmonizacija postojećeg zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskriminacije, što je trebalo biti urađeno do 2010., a ni Ministarstvo za ljudska prava još uvijek nije uspostavilo registar slučajeva diskriminacije, što je predviđeno samim Zakonom", istakla je Vasićeva.

Akcije koje provode LGBT osobe u BiH utjecale su na povećanje vidljivosti LGBT osoba i dizanje svijesti javnosti o njihovom postojanju u društvu i svakodnevnim izazovima sa kojima se ove osobe suočavaju, uključujući i diskriminaciju, no one i dalje žive u strahu i nastoje biti "nevidljive".

"LGBT osobe u Bosni i Hercegovini žive u strahu od otkrivanja svoje seksualne orijentacije i rodnog identiteta, jer ih to može, zbog netolerantne i ksenofobne sredine, dovesti do gubitka porodice, istjerivanja iz kuće, gubitka posla i prijatelja te do neizostavne diskriminacije i nasilja, pa čak i gubitka života. Zbog toga LGBT osobe u BiH svoju seksualnu orijentaciju i rodni identitet uglavnom drže za sebe i uski krug prijatelja i/ili porodice", kazala je Vasićeva.

Odnos medija i političara prema LGBT osobama



Istakla je da veliku odgovornost snose političari i mediji.

"Bh. mediji uglavnom o LGBT temama izvještavaju senzacionalistički u cilju privlačenja što više gledatelja/ki ili čitatelja/ki, bez razmišljanja o posljedicama koje njihovo izvještavanje može proizvesti za LGBT osobe. Ipak, u posljednje vrijeme pojedini mediji na mnogo etičkiji i profesionalniji način izvještavaju o LGBT temama. Bh. političari se u svojim javnim istupima rijetko dotiču LGBT osoba, te ne možemo sa sigurnošću utvrditi da li se njihov stav prema LGBT osobama promijenio u posljednje vrijeme, ali ako se sjetimo izjava za Queer festival i predizbornih izjava pojedinih političara jasno nam je da su veoma homofobni i da svojim izjavama, svjesno ili nesvjesno, pozivaju na mržnju i netoleranciju prema LGBT osobama", navela je koordinatorica programa Sarajevskog otvorenog centra.

Podsjetimo, 2008. godine organizovan je Prvi Queer festival u BiH na Akademiji likovnih umjetnosti. Grupe islamskih ekstremista i huligana gađali su tada kamenjem zgradu i fizički napdali LGBT osobe i aktivsite koji su im pružali podršku.

Prihvatanje LGBT osoba i put ka EU



Tada je napadnut i novinar i publicista Peđa Kojović, danas član predsjedništva Naše stranke, poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo i delegat u Domu naroda FBiH.

On je istakao da će BiH na putu ka evropskim integracijama morati raditi na tome da se u potpunosti zabrani diskriminacija LGBT osoba te da će se tada, po odnosu političkih stranaka i političara, jasno vidjeti ko zaista želi, a ko se samo pravi da želi vidjeti BiH u EU.

"Generalno govoreći, mislim da ukoliko niste muški heteroseksualni pripadnik jednog od tzv. konstituvnih naroda, vi ste građanin drugog reda. To naravno ne znači da ne možete biti diskriminisani i ako jeste. Ja vjerujem da se veliki broj građanki i građana danas osjeća uskraćen za osnovna ljudska i građanska prava, a LGBT populacija je vjerovatno u onom socijalnom segmentu koji se u toj tužnoj masi nadmeće za titulu najugroženijih", istakao je Kojović.


Neophodni zakoni



A, vlasti igraju veliku ulogu u sprečavanju i iskorjenjivanju diskriminacije prema LGBT osobama.

"Vlasti bi trebale prije svega implementirati postojeće zakone i propise te raditi na usklađivanju postojećeg zakonodavstva sa Zakonom o zabrani diskriminacije i javno promicati toleranciju i jednakost svih građana/ki, uključujući LGBT osobe, javno osuditi sve napade i diskriminaciju LGBT osoba i aktivista te adekvatno i brzo otkriti i sankcionisati počinitelje. Također, uvođenje zločina iz mržnje u Krivični zakon Federacije BiH, kao što je to urađenu u RS-u i Brčko distriktu, imalo bi pozitivan učinak na adekvatnije procesuiranje, a samim tim i smanjenje nasilja i napada na LGBT osobe i aktiviste", istakla je Vasićeva, dodavši da je najbolji način za smanjenje nivoa homofobije i transfobije te za dizanje svijesti javnosti o LGBT osobama i njihovim svakodnevnim izazovima, informisanje i edukacija šire javnosti kako kroz školsko i akademsko obrazovanje, tako i kroz medije, koji svojim etičkim i profesionalnim izvještavanjem mogu dati veliki doprinos senzibilizaciji javnosti i uklanjanju stereotipa i predrasuda koje vladaju o LGBT osobama.

Evropska unija je proglasila 17. maj Međunarodnim danom borbe protiv homofobije, sa javnim izjavama i izrazima podrške. Taj dan se u mnogim zemljama svijeta obilježava od 2004. godine, kada je homoseksualnost skinuta sa liste bolesti.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: