INTERVJU / Kacin: Nema razloga da građanima BiH treba pasoš za Hrvatsku
Od 1. jula bh. građani neće moći ući u Hrvatsku sa ličnim kartama. Postoji li inicijativa u Evropskom parlamentu da se to ne dogodi?
Da, mi intenzivno radimo na tome. Pokrenuli smo to pitanje na najvišem nivou, sa irskim predsjedništvom, kao i sa komesarkom Ceciliom Malmstrom. Nema nikakvog razloga da se trenutni režim ukida, jer Hrvatska ne ulazi u Šengen zonu, već u EU. Slična situacija je bila pred ulazak Slovenije u EU, pa se režim prelaska granice sa Hrvatskom nije mijenjao. Očekujem pozitivan odgovor.
Hoće li BiH ostati jedina izolovana zemlja Balkana kad su u pitanju EU integracije?
To pitajte vaše lidere, ali sudeći po kontinuiranoj blokadi, čini se da će BiH, pored Makedonije, ostati usamljena na začelju voza ka EU.
Šta je najvažniji naredni korak koji BiH mora učiniti ka EU?
To je naravno primjena odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju Sejdić-Finci, ali svakako i pokretanje debate i postupka promjene Ustava, koji će BiH učiniti državom sa efikasnim institucijama i sposobnošću da pregovara o članstvu u EU.
Da li ste upućeni u problematiku u vezi sa gradnjom Pelješkog mosta i sporovima između Hrvatske i BiH? Koji je vaš prijedlog u ovom konkretnom slučaju?
Ne pratim taj slučaj, ali ono što je očigledno je da je u interesu cijele Evrope i regije da se sve države Zapadnog Balkana jednog dana priključe EU. Ako to bude tako, ne vidim poentu tog mosta koji bi bio zamijenjen kopnenim putem, a do članstva BiH u EU eventualno nekim koridorom. Treba gledati dalje u budućnost, treba razmišljati evropski. Bilo bi više koristi ako bi taj novac namijenjen mostu bio uložen za podsticanje malih i srednjih preduzeća.
Kakva je situacija sa azilantima? Da li se broj osoba iz BiH koje traže azil smanjuje ili povećava?
On stagnira. BiH mora raditi više na tome da objasni svojim građanima šta znači bezvizni režim i da se bori protiv organizovanog kriminala koji je povezan sa trafikingom.
Kako komentarišete posljednja dešavanja vezana za borbu protiv korupcije i kriminala, konkretno za hapšenje predsjednika Federacije BiH Živka Budimira i Nasera Keljmendija?
Ne komentarišem. Državni organi trebaju raditi svoj posao, a na političkim liderima je da stvore uslove u kojima će taj posao moći da se obavlja nezavisno i profesionalno, što podrazumijeva i pretpostavku nevinosti do pravosudne presude, bilo osuđujuće, bilo oslobađajuće.
Brine li vas situacija u BiH?
Građani BiH trebaju najviše biti zabrinuti za sklerotičnost političkog sistema svoje zemlje. To važi za lidere i građane svih nacionalnosti. Mi u EP se mnogo više bavimo zemljama Zapadnog Balkana koje prave progres i koje mogu vlastitim primjerom pokazati BiH kako treba napredovati.
Ko je krivac za ovakvo stanje?
Ne možemo da upiremo prstom ni u kog pojedinačno, ali ako bih morao odgovoriti najkraće moguće, krivca su dva: Ustavi i birači koji apstiniraju na izborima. Neodgovornost prema vlastitoj budućnosti je najveća zamjerka koju imam za BiH.
Postoji li recept za rješenje situacije?
Uvijek ima rješenja ako ima volje. Recept je jednostavan, potrebne su promjene, kadrovske i sistemske. Zajedno one mogu postati "reforme".
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
