{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Jesu li amandmani na Zakon o akcizama na bh. pivo u skladu s propisima EU?

7.2.2014. u 12:21
3
18
Jesu li amandmani na Zakon o akcizama na bh. pivo u skladu s propisima EU?
3
Jesu li amandmani na Zakon o akcizama na bh. pivo u skladu s propisima EU?
Foto: Ilustracija
Pred zastupnicima u Domu naroda BiH uskoro bi se trebali naći amandmani na Zakon o akcizama u BiH, čime bi u isti položaj bile stavljene pivare iz BiH, Evropske unije, te zemalja potpisnica CEFTA-e, a koje imaju godišnju proizvodnju do 400.000 hektolitara.
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvojio je 24. januara mišljenje u vezi sa amandmanima na Zakon o akcizama u BiH i uputio ga u Dom naroda BiH.

Kako nam je potvrđeno u kabinetu predsjedavajućeg Upravnog odbora UIO BiH Nikole Špirića, UO je usvojio mišljenje koje je u skladu sa prvobitnim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o akcizama, a koje je usvojilo Vijeće ministara BiH i uputilo ga u parlamentarnu proceduru.

"Ne možemo komentarisati proceduru usvajanja izmjena i dopuna ovog, niti bilo kojeg drugog zakona u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH jer to izlazi iz mandata Upravnog odbora UIO", rečeno nam je u Špirićevom kabinetu.

Na ovaj način, kako saznajemo, suština predloženih izmjena odnosit će se na izmjenu politike oporezivanja akcizom piva tako da se proizvođači i uvoznici piva do 400.000 hektolitara godišnje oporezuju akcizom u visini od 0,20 KM (koliko iznosi i akciza o važećem zakonu), a oni koji proizvode ili uvoze preko 400.000 plaćaju akcizu 0,25 KM.

EU izvršila analizu



Postoji, međutim, svojevrsna bojazan predstavnika Evropske unije da se na ovaj način uvodi razlika između domaćeg i uvoznog piva, uz potencijalnu diskriminaciju.

EU je, naime, konstatovala da BiH do sada nije dozvolila smanjenje akcize za tzv. male nezavisne pivare (proizvodnja do 400.000 hl godišnje). Ovakva praksa postoji u nekim državama članicama EU, gdje taj limit iznosi 200.000 hl godišnje. Stoga iz EU naglašavaju da u slučaju da se takvo sniženje stope dozvoli, domaća i strana preduzeća ne smiju biti različito tretirana, a limit bi trebalo da bude isti kao u EU, dakle do 200.000 hl godišnje.

Prema analizi prijedloga koju je izvršila EU predloženi propis nije u skladu sa zahtjevima EU, te postoji rizik od povrede člana 20. Privremenog sporazuma u pogledu fiskalne diskriminacije.

Glasnogovornik delegacije Evropske unije u BiH Andy McGuffie za Klix.ba je kazao kako je Evropska komisija upoznata sa zakonskim prijedlozima proslijeđenim u Parlamentarnu skupštinu BiH u vezi sa akcizama na pivo te dodao kako Evropska komisija pozdravlja korake koje bh. vlasti preduzimaju kako bi usaglasile zakonodavstvo iz oblasti akciza sa relevantnim zakonodavstvom EU.

"Međutim, čini se da trenutni zakonski prijedlog o kojem raspravljaju poslanici u odgovarajućim parlamentarnim komisijama nije potpuno u skladu sa propisima EU. EK je u nekoliko navrata isticala da ne smije postojati različit tretman domaćih i stranih firmi. U suprotnom, moralo bi se ukazati na kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju – Prelaznog sporazuma između EU i BiH, iz razloga fiskalne diskriminacije. EK je tražila od BiH da sa ekspertima EK razgovara o spomenutom nacrtu zakona kako bi se osiguralo poštivanje trgovinskih obaveza BiH u skladu sa SSP - Prelaznim sporazumom. Ovo pitanje nalazi se na dnevnom redu narednog sastanka Pododbora EU i BiH za trgovinu i carine zakazanom za 26. februar. EK preporučuje bh. vlastima da sa stručnjacima EK razgovaraju o svim tehničkim, pravnim i fiskalnim aspektima, prije nego Parlamentarna Skupština BiH donese konačnu odluku", zaključio je McGuffie.

Bez kršenja propisa i sporazuma



Ipak, predsjednik Komisije za spoljnu i trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Borislav Bojić, za Klix.ba ističe kako se granicom od 400.000 hl ne krše nijedan propis ni sporazum sa EU, kao i da tu nema ničeg diskriminatornog.

"Taj prijedlog je već prošao jednoglasno na Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i on bi trebao proći i na Domu naroda. Radi se o tome da sve domaće pivare na području BiH, a ima ih pet, u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Grudama (koja je sada zatvorena) i Banjoj Luci, imaju kapacitete za godišnju proizvodnju do 400.000 hl. Niko, dakle ne spori pivarama iz EU ili iz zemalja potpisnica CEFTA-e da rade pod istim uslovima, ali mi moramo zaštititi domaće pivare, koje bi ispale iz ovih okvira ako bi se išlo na granicu do 200.000 hl godišnje", rekao je Bojić za Klix.ba.

On dodaje da se na isti način za domaće pivare zalažu i u zemljama EU, poput Austrije i Njemačke, te da u našoj zemlji vjerovatno niko ne bi želio da se ugase domaće pivare, kao što je slučaj sa pivarom u Grudama koja je prestala proizvoditi.

"Primjenom ove odluke pivara u Grudama će ponovo moći pokrenuti proizvodnju, a ostale domaće pivare i povećati svoje kapacitete. Nije dakle problem da sve pivare kapaciteta do 400.000 hl budu u istom položaju, već u tome što bi, u slučaju da se usvoji granica do 200.000 hl, naše pivare bile u istom položaju sa, naprimjer, Apatinskom pivarom čiji su kapaciteti tri miliona hl godišnje", zaključio je Bojić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: