{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Građani BiH plaćaju najskuplji plin u Evropi, a ne bi morali kad bi se političari dogovorili

29.3.2013. u 20:31
12
57
Građani BiH plaćaju najskuplji plin u Evropi, a ne bi morali kad bi se političari dogovorili
12
Građani BiH plaćaju najskuplji plin u Evropi, a ne bi morali kad bi se političari dogovorili
Bosna i Hercegovina je potpuno ovisna o ruskom plinu kojim se snabdijeva preko Srbije. Takva situacija je i uzrok što je BiH među tri evropske zemlje koje plaćaju najvišu cijenu ovog energenta, jer je poput Makedonije stopostotno zavisna o ruskom dobavljaču Gazpromu. Ljudi od struke redovno napominju da je plin energent budućnosti, a BiH ukoliko želi ozbiljnu budućnost mora razmišljati i o izgradnji skladišta za plin kojih nema te o izgradnji plinske infrastrukture i zakonodavstva koji reguliše ovu oblast.
BiH plaća 515,2 američka dolara po kubnom metru za ruski plin. Skuplje ga plaćaju samo Makedonija i Poljska. Plinska infrastruktura u našoj zemlji je nerazvijena, a osnovni razvoja potrošnje plina u BiH su proširenje sistema plinovoda, izgradnja skladišta za plin i povećana potrošnja u industriji, ističe u razgovoru za Klix.ba dr. sc. Božo Tomić, redovni profesor Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli. Profesor Tomić napominje da bi se proširenjem sistema plinovoda omogućila alternativna opskrba i povećanje konkurentske sposobnosti, pouzdanosti opskrbe i energetske efikasnosti. Izgradnjom skladišta za plin eliminirale bi se postojeće neravnomjernosti u potrošnji i stvorili uvjeti za povećanu potrošnju u industriji, ističe profesor.

Konkurencija donosi niže cijene

"Na cijenu plina utječe i dinamika isporuke, odnosno mogućnost da ne zavisite o sezonskoj potrošnji. Vrlo je bitno da imate i mogućnost alternativnog snabdijevanja, a ne da zavisite samo o jednom isporučitelju, kako je sada kod nas. Također, kod nas je takvo stanje da je malo učešće potrošnje plina u industriji, a široka je sezonska potrošnja, tokom zime", kaže profesor Tomić.

Sve zemlje koje koriste plin kao glavni ili jedan od vodećih energenata imaju skladišta. BiH ga nema i ne postoje realne šanse da će ga ubrzo dobiti. Naš sagovornik je prije nekoliko godina bio nosilac izrade studije o mogućnostima izgradnje skladišta plina. Jedno od možda i najpogodnijih mjesta za skladištenje je, smatra naš sagovornik, ležište soli Tetima kod Tuzle.

"Cijena skladišta sa priključkom na postojeći cjevovod je oko 55 mliona eura. Kada se to prevede u metre kubne skladišnog prostora, onda to iznosi manje od jedan euro. Tu je dodatna mogućnost da skladištimo plin i za susjedne zemlje, jer Hrvatska i Srbija nemaju dovoljne kapacitete za skladištenje. Zakonom je inače regulirano da članice EU u skladištima moraju imati dovoljno plina za četvoromjesečnu potrošnju. Kada se dese ovi problemi sa transportom ruskog plina, onda članice EU nemaju nikavih problema, jer koriste plin iz skladišta. U toku ljetnjih mjeseci se skladišta pune, a zimi se povećana potrošnja kompenzira iz skladišta. Ukratko, cijena plina kod nas može biti niža samo ako imamo alternativu, a ne da dozvolimo monopolističko ponašanje jednog isporučioca", objašnjava profesor Tomić.

BiH sada ima samo jednu mogućnost snabdijevanja plinom i to preko Srbije, odakle se plin u BiH distribuira od Zvornika do Sarajeva i Zenice. Alternativne mogućnosti za BiH su da se veže na plinovode u Republici Hrvatskoj.

"Postoje dvije mogućnosti, a to su veza kod Slavonskog Broda i kod Ploča. Trenutno realnija opcija je da se BiH 'kači' na ovaj plinovod kod Slavonskog Broda. Za kraće vrijeme se može postići ta veza. Time bismo ušli u evropski plinski sistem i imali bi mogućnosti da uzimamo plin od drugih isporučitelja i ne bi zavisili samo o Rusima", ističe profesor Tomić.

Najbolja opcija je plinovod od Bosanskog Broda do Zenice

Stručnjak iz ove oblasti i bivši direktor BH Gasa Almir Bečarević također smatra da je ova opcija za BiH najbolja i da za nju postoje najrealnije šanse. Osim toga, BiH je na raspolaganju i grant Evropske investicione banke od milion eura za izradu studije izvodljivosti utjecaja na životnu sredinu i studije društvenog utjecaja u slučaju da želi krenuti u realizaciju izgradnje tog plinovoda. Međutim, vlasti u RS-u ne žele ni razgovarati o takvoj mogućnosti uz tvrdnje da će kroz taj entitet proći ogranak "Južnog toka".

"U najkraćem rečeno narodnim rječnikom što je babi milo to joj se i snilo. Ovu logiku ljudi koji to trenutno vode ne mogu razumjeti. Čitav taj plinovod je dimenzioniran prema navodno dvije gasne elektrane. Znači, imate planirane dvije gasne elektrane u RS-u na tom gasovodu, pa jednu ili dvije u Srbiju, isto tako jednu u Hrvatskoj, pa privatnu jednu u Zenici. To znači u radijusu od 400 kilometara imate šest gasnih elektrana, pa mi sad recite od tih šest je li realno da bude ijedna? U RS-u kažu da će to biti kogeneracija za proizvodnju toplotne energije, što uopće nije sporno, za Banju Luku čija toplana je četiri puta manja nego sarajevska, a u Sarajevu to nema i plus još u Prijedoru ili nekom drugom gradu. Ne znam na tom kompletnom kraku ima li i petina stanova u odnosu na ono koliko ih ima u Sarajevu. Znači, to je apsolutno odsustvo realiteta i pravljenje ambijenta da ljudi misle kako će to biti i da će biti potrošeno tih nekih 500 miliona eura, a u isto vrijeme imate na četiri kilometra preko rijeke kompletan novi plinovod koji je sagrađen iz pravca Mađarske do Slavonskog Broda", kaže Bečarević.

Kapacitet ovog plinovoda je apsolutno dovoljan da može podmiriti Hrvatsku i BiH. Bečarović napominje da se u vrijeme kada je bio na čelu BH Gasa ušlo u proceduru oko dobivanja kredita od Evropske banke za obnovu i razvoj za plinovod Slavonski Brod-Bosanski Brod-Zenica.

"Projekat je ocijenjen kao fizibilan, jer imate odmah prvog potrošača preko rijeke, a to je Rafinerija u Bosanskom Brodu, kojoj treba plin i to nije uopće sporno. Znači vi ćete sada vući neku cijev od 200 kilometara i opteretiti cijenu plina s tom investicijom i reći da će taj plin biti konkurentan plinu koji je četiri kilometra preko rijeke. Pa to nema logike ni maloj djeci. Preko gasovoda Brod-Zenica ćete biti na Južnom toku. Plinovod Nabuko je isto planiran da pređe preko Mađarske i opet i tu ste na dobitku jer ćete biti povezani i na njega. Da li je onda isplativo graditi 300 kilometara nekakvih drugih plinovoda na kojima se crtaju neke elektrane, a sada da odete u RES GAS i pitate ih kolika je cijena plina i koliko će vas sutra koštati električna energija iz te plinske elektrane, odgovorno tvrdim da uopće ne bi imali predstavu koliko to košta i koliko će koštati. S druge strane imate izgrađen plinovod, imate novac koji vam se daje, a vi to uporno odbijate samo zato što je iz pravca Hrvatske. Drugog racionalnog objašnjenja nema. Bitno je da je jeftino, ali ta logika u RS-u ne vlada", kaže Bečarović.

BiH mora imati okvirni zakon o plinu

Na nivou BiH ne postoji ni zakonski okvir za ovu oblast. Bilo je nekoliko pokušaja da se on uradi, ali zbog prigovora iz RS-a to nikada nije sprovedeno u djelo. Iako RS i FBiH imaju određene propise koji reguliraju ovu oblast to nije dovoljno. Na nivou Federacije i države ne postoji regulatorni organ zadužen za plin, dok u RS-u postoji Regulatorna komisija za energetiku, a u FBiH su ta ovlaštenja na Ministarstvu energije, rudarstva i industrije. Ti propisi nisu u skladu sa obavezama koje je naša zemlja preuzela potpisivanjem ugovora o Energetskoj zajednici. BiH ne sprovodi nijedan od tri predviđena zakonska akta iz plinskog sektora, a trebala je neke prije pet, a neke prije dvije i po godine. Ukoliko se nešto ne uradi na rješavanju ovog problema, BiH bi mogla snositi posljedice.

"Zadnja izjava oko toga koju je dao ministar Mirko Šarović je bila da BiH nije obećala da će prilikom ulaska u EU donijeti okvirni zakon o plinu, što apsolutno nije tačno, BiH taj zakon jednostavno mora imati. Činjenica je da BiH može neke stavri zbog svog uređenja regulirati na entitetskom nivou, ali osnov, a to je za početak regulator, mora postojati kako bi pristupi sistemima bili isti. Priključili se vi u Bosanskom Novom ili u Ljubuškom ili Zvorniku, vi morate znati koje su vam tarire i da znate da je pristup slobodan i da nije diskriminatoran. RS to apsolutno odbija, neće da razgovara o bilo kakvom okviru, upravo nadajući se da će neko izgraditi plinovod kao Južni tok i da će samo oni imati pravo pristupa i određivati pravo pristupa. Mogle su se čuti izjave iz RS-a tipa: Mogli bi čak i Federaciju snabdijevati. Radi se sve ono što se radilo kada je u pitanju struja, odnosno Elektroprijenos", mišljenja je Bečarović.

U januaru 2013. godine Sekretarijat Energetske zajednice je poslao dopis Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa vezano za pokretanje postupka proziv BiH zbog kršenja ugovora, jer nije ispunila obaveze koje je njime preuzela prema Energetskoj zajednici.

"Vjerujem da će Energetska zajednica kazniti BiH, zapravo siguran sam u to. Ovaj rok od dva mjeseca koji su dali da sredimo stvari je istekao i u nekom momentu će i nas stići kazna od Energetske zajednice, jer nismo uradili što smo trebali. Nadam se da će biti dovoljno pritiska da se taj okvirni zakon uradi", dodaje Bečarević.

Ukoliko želimo ući u Evropsku uniju, a svi u BiH to žele, bar nema onih koji javno govore da su protiv toga, onda moramo biti svjesni da u tu zajednicu zemalja ulazimo kao država, a ne kao entiteti te da svoje obaveze i moramo ispuniti kao država.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: