{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH na putu ka EU mora poboljšati transportni sektor i infrastrukturu

11.3.2014. u 21:30
36
34
BiH na putu ka EU mora poboljšati transportni sektor i infrastrukturu
36
BiH na putu ka EU mora poboljšati transportni sektor i infrastrukturu
Gradnja autoputa svijetla tačka razvoja bh. saobraćajne infrastrukture (foto: Klix.ba)
Bosna i Hercegovina na putu ka Evropskoj uniji mora poboljšati trasportni sektor i infrastrukturu. Iako postoji evidentan napredak u svim segmentima transporta, on još uvijek nije dovoljan.
U izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu navodi se da je gradnja autoputa 5C u uznapredovaloj fazi, ali da je njegova izgradnja i planiranje otežan zbog političkih nesuglasica. Međutim, kako kaže Ensad Karić, direktor JP Autoceste FBiH, u ovoj godini će se završiti završiti i pustiti u promet 102 kilometra autoceste čime će biti završeno 35 posto cjelokupnog Koridora 5C u Federaciji BiH.

"U posljednje tri godine u izgradnju autoceste u FBiH je investirano četiri puta više sredstava nego u prethodnih 11 godina. Ukupno ugovorena vrijednost radova svih dionica u izgradnju iznosi 1,2 milijarde KM. Trenutno je aktivno osam gradilišta dok je u posljednje dvije godine izgrađeno autoceste dva puta više nego za posljednjih 11 godina. U prošloj godini JP Autoceste FBiH zabilježilo je 472 miliona investicija. Intenzivna izgradnja Koridora 5C značajno utječe na bruto društveni proizvod (BDP) u Federaciji BiH, a time i na rast zaposlenosti, ekspanziju građevinskog sektora, te veću proizvodnju i prodaju potrebnog građevinskog materijala", kaže Karić za Klix.ba.

Kako kaže, zadovoljni su dinamikom radova i planiranim investicijama u narednom periodu.

"Mi smo pored izgradnje autoceste završili izgradnju međunarodnog graničnog prelaza Bijača, završavamo dio Sarajevske zaobilaznice tačnije LOT 3 Butila – Vlakovo i u narednom periodu krećemo i sa izgradnjom međunarodnog graničnog prelaza Svilaj. Za izgradnju autoceste FBiH, mi imamo podršku Vlade Federacije i resornog Ministarstva u vidu zakonskih reformi koje su provedene u proteklom periodu što je omogućilo bržu izgradnju autoceste (Izmjena Zakona o eksproprijaciji, Zakon o autocesti na Koridoru %C). Političke nesuglasice nisu uticala na izgradnju autoceste", dodaje Karić.

IPA fondovi

Država BiH je kroz IPA fondove dobila dva projekta. Radi se o IPA 2011 i IPA 2012, a implementator tih projekata je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH.

"JP Autoceste FBiH nisu direktno uključene u ove aktivnosti. Plan je da se iz IPA fondova projektuju dionice autoceste od Ozmica do Zenice sjever, Konjic – Mostar sjever, a iskazan je interes za projektovanje Lašva – Jajce – Ugar – Banja Luka iz fonda IPA 2012. JP Autoceste FBiH preduzimaju sve aktivnosti kada je u pitanju implementacija ovih projekata po nalogu Ministarstva komunikacija i prometa BiH međutim realizacija projekata ide sporo", tvrdi Karić.

Prema mišljenju Evropske komisije, ono što usporava razvoj sektora transporta u BiH je politička nestabilnost, slaba koordinacija nadležnih organa, međuentitetski i međuetnički jaz kao i nemogućnost političkih lidera da ispune regionalne i međunarodne obaveze uprkos punoj podršci međunarodne zajednice kroz finansijske kredite.

Napredak u drumskom i vazdušnom saobraćaju

Kako su kazali za naš portal iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH, vidljiv je napredak u pogledu transevropskih transportnih mreža, drumskog i vazdušnog saobraćaja, kao i u sektorima željezničkog saobraćaja i saobraćaja unutrašnjim plovnim putevima.

"Nastojimo optimalizirati što je moguće više troškove koji se pojavljaju u ovim oblastima sa onim što su investiciona ulaganja, odnosno investicioni okviri koje je BiH u stanju ili nije u stanju ispratiti. Mi u BiH posljednjih nekoliko godina jako puno ulažemo u autoceste, odnosno u ovu saobraćajnu infrastrukturu koja je kad pogleda RS i FBiH posljednjih godina na impozantnom nivou u odnosu na ono što smo imali prethodnih godina", kaže za Klix.ba ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić.

On dodaje da bi se u ovoj godini mogla preći magična cifra od 130 ili 140 kilometara autoputa u BiH.

"To je sjajan rezultat. Kad je riječ o magistralnim putevima u oba entiteta, stvari su poprilično dobre, ali mogu biti bolje. Željeznička infrastruktura je objektivno u najtežem položaju. Imamo skoro 7.000 uposlenih u dva preduzeća u RS-u i FBiH i moramo što je moguće prije dovršiti započeti posao razdvajanja operatora s jedne strane i infrastrukture s druge strane. Nadam se da ćemo krenuti u proceduru koja bi podrazumijevala formiranje državne kompanije koja bi mogla biti okvir za tržišnu utakmicu, a onda i regionalno uvezivanje koje u ovom trenutku nije moguće uraditi bez državnog ili nacionalnog nivoa", kaže Hadžić.

Povoljni krediti

Naš sagovornik dodaje da međunarodna zajednica preko svojih finansijskih institucija, prije svega preko Evropske investicione banke i Banke za obnovu za razvoj daju poprilično povoljne uslove.

"Evidentno je da to u ovom trenutku nije dovoljno jer njihovi uslovi podrazumijevaju da postoji tzv. finansijska održivost ulaganja sredstava. Niko neće dati pare ako nije siguran da se te pare neće moći vraćati. Što je naše ulaganje veće, to su veće i obaveze koje idu iz godine u godinu. Ali, kredite koje dobijamo putem ove dvije finasijske institucije jesu najpovoljniji, ali se trebamo okrenuti ka drugim vidovima ulaganja kao što su javno i privatno partnerstvo ili koncesiona opcija koja bi podrazumijevala modele koji se već primjenjuju u nekim regionalnim zemljama i pokazuju punu uspješnost", kaže ministar Hadžić.

Uskoro kontrola neba

Što se kontrolne bh. neba tiče, Hadžić je krajem februara u Briselu razgovrao sa generalnim direktorom EUROCONTROL-a Frankom Brennerom o budućim aktivnostima BHANSA-e (Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH) u procesu preuzimanja kontrole nad bh. nebom. On je poručio da BiH provodi daljnje aktivnosti preuzimanja kontrole bh. neba u skladu sa planom tranzicije te će inicijalne operacije iz BH ACC započeti 16. oktobra 2014. godine.

Kada je u pitanju saobraćajna infrastruktura u BiH, međunarodna zajednica ima nekoliko prioriteta a to su napredak u razvoju ključnih političkog i strateškog okvira za razvoj raznih transportnih podsektora na državnom i entitetskom nivou (ceste, željeznice, intermodalni i pomorski promet), napredak u prenošenju zakonodavstva EU i standarda u BiH, te primjenjivanje i poštivanje istih, poboljšanje infrastrukture, s posebnim naglaskom na jačanje kapaciteta, pouzdanosti i sigurnosti i razvoj intemodalnog podsektora prometa.

Sektor transporta je ključni pokretač ekonomskog rasta i tranzicije. Osiguravanjem fizičke mreže i usluga od kojih zavisi privreda i društvo po pitanju kretanja ljudi i roba, transport preduzećima i potrošačima omogućava pristup tržištima i uslugama, promoviše diversifikaciju privrede i podržava razvoj šire ekonomije. Posmatrano iz socijalne perspektive, transport omogućava mobilnost stanovništva, tako da svi ljudi mogu profitirati od pristupa osnovnim javnim uslugama, kao što su zdravstvo i obrazovanje, te pristup tržištu rada, što takođe može imati bitne implikacije za ravnopravnost polova.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: