{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


BiH kaska u razvoju sektora transporta koji je ključan za ekonomski rast

21.6.2013. u 21:20
0
25
BiH kaska u razvoju sektora transporta koji je ključan za ekonomski rast
0
BiH kaska u razvoju sektora transporta koji je ključan za ekonomski rast
Sektor transporta je ključni pokretač ekonomskog rasta i tranzicije. Prema izvještaju Evropske komisije iz 2012. godine BiH nije napravila značajan napredak u ovom vrlo bitnom polju za razvoj i napredak države, no iz nadležnih institucija ističu kako je napredak ipak vidljiv u nekim podsektorima.
U svom Izvještaju o napretku BiH za 2012. godinu, EK je konstatovala: “Postignut je nedovoljan napredak u oblasti saobraćaja. Još uvijek je neophodno izvršiti usklađivanje pravne regulative sa evropskim pravnim tekovinama za sve vidove saobraćaja, naročito željeznički, drumski i pomorski. Potrebno je izraditi strategiju i akcioni plan za oblast transporta. Neophodno je intenziviranje napora na unapređenju saobraćajne infrastrukture. Ukupno gledano, pripreme su u ranoj fazi.”

Za prometni sektor u okviru IPA projekta BiH je dobila 55,6 miliona eura, dok je Evropska unija za ubrzanje izgradnje autoputa izdvojila je sredstva u iznosu od 24.2 miliona eura u 2011. i 2012. godini. Međutim, IPA 2011 je još uvijek u pripremnoj fazi, a IPA 2012 još uvijek nije operativna.

"Trenutno, ova sredstva iz IPA 2011 i 2012 planirana za auto-put čekaju koordinisan stav različitih aktera na entitetskom i državnom nivou o tome koliko su fondovi EU još neophodni, i preciznije, koliko sredstava treba za koju dionicu te kako bi ta sredstva bila utrošena", rekao je za Klix. ba Andy McGuffy, portparol Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH.

Ovo što sputava BiH u razvoju sektora transporta je, prema mišljenju Evropske komisije, politička netabilnost, međuentitetski i međuetnički jaz, nedostatak koordinacije i kapaciteta u okviru nadležnih organa, te nemogućnost političkih lidera da ispune regionalne i međunarodne obaveze BiH uprkos izuzetnoj podršci međunarodne zajednice i finansijskim kreditima.

Iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH ističu kako izvještaj navodi da je napredak ograničen, ali da postoji.

"Došli smo do napretka u pogledu transevropskih transportnih mreža, drumskog i vazdušnog saobraćaja, kao i u sektorima željezničkog saobraćaja i saobraćaja unutrašnjim plovnim putevima. Ogroman izazov koji se pred sektor transporta stavlja jeste obavezan napredak na putu pridruženja BiH Evropskoj uniji a, prije svega, skoro pristupanje Republike Hrvatske i problemi koji se sa tim u vezi mogu očekivati. Države Zapadnog Balkana od 2006. godine zajedno sa državama članicama EU i drugim evropskim državama učestvuju u Sporazumu o zajedničkom evropskom vazdušnom prostoru. Saradnja se provodi i kroz Dunavsku strategiju. Pregovara se o osnivanju transportne zajednice zemalja Evropske unije sa zemljama Zapadnog Balkana, čime bi se uspostavilo jedinstveno tržište za drumski, željeznički, unutrašnji plovni i pomorski transport, kao i infrastrukturu. Tu su i NATO integracije, sa svojim izazovima za oblast transporta, sa kojima saradnja teče kroz Radnu rupu za kopneni transport pri NATO", rečeno je za Klix.ba iz nadležnog ministarstva.

Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore BiH kazao je kako uopće ne čudi takav izvještaj Evropske komisije.

"Ovdje se ne misli samo na autoput već i na rad na legislativi i usvajanju EU standarda. Jer usvajaju se standardi na državnom nivou ali se zaboravlja spuštati na niže nivoe. Mi nismo iskoristili sve svoje potencijale u oblasti sektora transporta. U BiH se već duže vrijeme promovira nerad. Govorimo o stranim investicijama, a ne osluškujemo domaće koji su u teškoj situaciji", rekao je Sinanović.

Istako je kako bh. prevoznici ne trebaju strahovit zbog ulaska Republike Hrvatske u Evropsku uniju. To podržava i Ministartsvo prometa i komunikacija BiH koje navodi kako su ispunjeni svi preduslovi da prevoznici registrovani u BiH koji posjeduju važeću licencu mogu u punom kapacitetu pristupati tržištu prevozničkih usluga u svim zemljama regiona, Evropske unije i šire.

"Uslovi koji su propisani u Bosni i Hercegovini osiguravaju garanciju za druge zemlje da su prevoznici adekvatno osposobljeni, finansijski sposobni, da imaju dobar ugled i da su tehnički opremljeni. Problemi sa kojima se suočavamo su prije svega nedovoljan broj dozvola za obavljanje prevoza, čemu i posvećujemo najviše pažnje", rekao je Zoran Andrić, pomoćnik ministra prometa i komunikacija BiH.

Drumski saobraćaj



Najveći broj aktivnosti BiH, tačnije Ministarstvo prometa i komunikacija BiH u saradnji s drugim institucijama provodi u oblasti drumskog transporta, koji je daleko najzastupljeniji u našoj zemlji.

"U tom pogledu, najznačajnija je saradnja sa Međunarodnim transportnim forumom (ITF), u okviru koga učestvujemo u Grupi za drumski transport i u Upravnom odboru ITF. Ono čime nismo zadovoljni jeste aktivnost u okviru radnih grupa pri UNECE za oblast sigurnosti drumskog saobraćaja, čemu ćemo svakako u narednom periodu posvetiti puno više pažnje, kao i saradnjom sa IRU, koja svakako može biti bolja", rekao Andrić.

U procesu je priprema i usvajanje Politike transporta BiH, Transportne strategije BiH i Akcijskog plana. Pristupilo se pripremi teksta Nacrta strategije sigurnosti drumskog saobraćaja u BiH. Politika transporta, Strategija transporta, Strategija sigurnosti drumskog saobraćaja u BiH i Akcijski plan za sprovođenje Strategije sigurnosti saobraćaja dio je Plana rada Vijeća ministara BiH za 2013. godinu.

"Trenutno provodimo aktivnosti vezane za licenciranje prevoznika i transportnih kapaciteta. Na polju međunarodnog i međuentitetskog linijskog prevoza putnika provodimo aktivnosti na donošenju legislativnog okvira koji je jednak za sve i koji će na nediskriminacijski način omogućiti pristup tržištu uslugama linijskog drumskog prevoza, kako bismo omogućili uvođenje novih linija u međunarodnom i međuentitetskom saobraćaju, kao i korekciju postojećih linija u skladu sa trenutnim potrebama i korisnika prevoza i prevoznika", istakao je Andrić.

Ono što je bitno za bh. građane i privrednike jeste da su vozačke dozvole BiH priznate u Australiji (osim u saveznim državama New South Walesa i Queenslanda), a u toku su završne aktivnosti za priznavanje BH vozačkih dozvola sa Njemačkom i Italijom, kao i usaglašavanje teksta sporazuma sa Turskom, Španijom, Novim Zelandom i Albanijom.

Jedan od izazova za BiH jeste i implementacija međunarodnih propisa koji se tiču prevoza opasnih materija, koje je potrebno što prije implementirati u zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini. Propisi iz oblasti sigurnosti drumskog saobraćaja su u najvećoj mjeri implementirani.

Željeznički saobraćaj



U izvještaju Evropske komisije navodi se kako "razdvajanja između funkcija upravljanja infrastrukturom i željezničkih preduzeća u skladu sa paketom I Direktive o željeznicama EU još uvijek nije završeno, te da je neophodno dodatno ojačati ulogu regulatornog organa za željeznice".

Zahvaljujući pomoći EU Regulatorni odbor Željeznica BiH vodi poslove prenošenja i usklađivanja željezničkih propisa sa pravnim tekovinama Evropske unije (EU pomoć), završena je Mahovljanska petlja, dio pruge Čelebići-Raška gora je remontovana i signalizacija na pruzi Jošavka-Kostajnica je remontovana.

"No, dok se institucionalna struktura može rješavati relativno ograničenim sredstvima, ovaj sektor zahtijeva infrastrukturna ulaganja vrijedna više milijardi eura. Uzevši u obzir veoma limitirana finansijska sredstva dostupna za infrastrukturu, postoji vidljiv napredak i u ovom području", istakao je McGuffy.

BiH je kao punopravna članica OTIF i prva od država u regiji kroz dvije željezničke kompanije dobila certifikate ECM – tijela za održavanje teretnih vagona, čime je dugoročno riješeno pitanje nesmetanog odvijanja željezničkog saobraćaja po jedinstvenim evropskim pravilima.

"Od 01.06.2013. godine, Željeznice FBiH i Željeznice RS certificirane su kao tijelo odgovorno za održavanje teretnih vagona – ECM, a upravljanje održavanjem teretnih vagona ima četiri temeljne funkcije: okvirna koordinacija, kao neprenosiva funkcija, te razvoj održavanja, upravljanje održavanjem i izvršenje održavanja, kao prenosive funkcije. Predmetni certifikati imaju rok važenja 27.05.2016. godine za Željeznice FBiH, odnosno 23.05.2018. godine za Željeznice RS", rekao je Andrić.

Vazdušni saobraćaj



BiH još nije preuzela potpunu kontrolu nad svojim nebom. Zahvaljujući pomoći EU potpuno funkcioniše regulatora civilnog vazduhoplovstva BiH – BH-DCA, no Agencija za pružanje usluga vazduhoplovne navigacije i dalje zaostaje. Također, prelazak osoblja koje je još uvijek zaposleno u entitetskim direkcijama DCA u Direkciju za civilno vazduhoplovstvo BiH (DCA), a koje je bilo planirano da počne u januaru 2013. i završi do kraja marta 2013. godine, kasni.

BHDCA je pripremila novi propis o primjeni pravila EU vezanih za izvještavanje o događajima, koji sadrži odredbe o upotrebi posebnog softvera tzv. ECCAIRS. Predviđeno je da propis u potpunosti bude proveden do kraja 2013., a u skladu sa preporukama datim u okviru ECAA Assessmen-a. Također, BHDCA je započela s procesom bilateralnih zajedničkih prepoznavanja pilotskih dozvola s državama članicama EU. Dozvole zrakoplovnog letačkog osoblja koje izdaje BHDCA do sada su priznali Njemačka, Mađarska, Latvija, Holandija, Poljska, Portugal, Bugarska, Belgija, te Moldavija, Švicarska i Srbija.

"Započeto je testiranje glasovnih komunikacija Sistema za upravljanje zračnim saobraćajom BiH (BHATM) čime je napravljen korak k potpunom preuzimanju pružanja usluga u zračnom prostoru BiH od strane zrakoplovnih institucija BiH", dodao je Andrić.

Pomorski saobraćaj



BiH nije potpisnik nijedne važnije konvencije Međunarodne pomorske organizacije (IMO), no kako ističu iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH započete su značajne aktivnosti pristupanju Međunarodnoj konvenciji o zaštiti života na moru i Međunarodnoj konvenciji za sprečavanje zagađenja sa brodova.
BiH je članica Savske komisije u okviru koje se održavaju redovni sastanci i doneseno je niz propisa koje su unaprijedile ovu oblast.

Intermodalni saobraćaj



Ovaj podsektor je i dalje nerazvijen. Iz Evropske komisije napominju kako intermodalni saobraćaj spriječava uska grla, kao što su željeznička stanica Ivan Bradina, koja onemogućava prolaz Ro-La vozova i 40-stopnih kontejnera.

"Potrebno je, za bilo kakvu dalju aktivnost, usvojiti strateške dokumente, prije svega Politiku transporta u BiH i razvojne strateške strategije za svaki sektor transporta. Na taj način bismo ubrzali napredak i imali precizno definisan krajnji cilj koji zajednički želimo da postignemo, kao i adekvatno definisane instrumente za postizanje tog cilja", kaže Andrić.

Transevropske i regionalne mreže



Koridor Vc je najvažniji evropski i regionalni infrastrukturni projekat u koji je uključena i naša zemlja.

"BiH je tranzitna zemlja trans-evropske prometne mreže, preciznije, za koridor Vc od Budimpešte do luke Ploče u Hrvatskoj. Stoga je EU osigurala i nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini, u skladu sa Memorandumom o razumijevanju o temeljnoj prometnoj mreži", rekao je McGuffy.

Evropska komisija je mišljenja da s obzirom na kašnjenja koja su nastala do današnjeg dana i nedostatak finansijskih sredstava/kreditnih aranžmana za veći dio planiranog autoputa, završetak autoputa do 2017. godine, kao što je prvobitno planirano, neće biti izvodljiv i vjerovatno neće biti postignut prije 2020. godine. Do kraja 2014. godine planirano je da FBiH ima izgrađenih 102 kilometra autoceste.

"Dodatna politička podrška je potrebna za važan predstojeci rad. Vlade i parlamenti na svim nivoima imaju ključnu ulogu u vođenju procesa pristupanja, pa i u oblasti prometa. Postojanje funkcionalnog Koordinacionog mehanizma u vezi sa EU pitanjima je preduslov da bi BiH mogla da iskoristi IPA II (2014-20)" ,istakao je McGuffy.

Budući zadaci BiH



Sektor transporta je ključni pokretač ekonomskog rasta i tranzicije. Osiguravanjem fizičke mreže i usluga od kojih zavisi privreda i društvo po pitanju kretanja ljudi i roba, transport preduzećima i potrošačima omogućava pristup tržištima i uslugama, promoviše diversifikaciju privrede i podržava razvoj šire ekonomije. Posmatrano iz socijalne perspektive, transport omogućava mobilnost stanovništva, tako da svi ljudi mogu profitirati od pristupa osnovnim javnim uslugama, kao što su zdravstvo i obrazovanje, te pristup tržištu rada, što takođe može imati bitne implikacije za ravnopravnost polova.

"Brojna pitanja zahtijevaju dužnu pažnju bh. rukovodstva", smatra McGuffy.

Sa strane EU, prioriteti su:
1. napredak u razvoju ključnih političkog i strateškog okvira za razvoj raznih transportnih podsektora na državnom i entitetskom nivou (ceste, željeznice, intermodalni i pomorski promet);
2. napredak u prenošenju zakonodavstva EU i standarda u BiH, te primjenjivanje i poštivanje istih;
3. poboljšanje infrastrukture, s posebnim naglaskom na jačanje kapaciteta, pouzdanosti i sigurnosti;
4. razvoj intemodalnog podsektora prometa.

"Zahtjevi koji se odnose na različite prometne pod-sektore proizlaze iz Privremenog sporazuma u vezi sa SSP-om. Neispunjavanje obaveza iz Privremenog sporazuma bi imalo negativan uticaj na napredak BiH ka integraciji u EU te na rasporedjivanje buduce pomoći u prometnom sektoru", istakao je McGuffy.

No, poručio je kako je EU i dalje predana podršci daljnjim naporima BiH u ovom sektoru.

"Međutim, ključ uspjeha i dalje je odlučnost vlasti BiH da pojacaju napore ka napretku, kao i u poboljšanje koordinacije među svim nadležnim institucijama", naglasio je McGuffy.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: