{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bh. paradoks: Bez uvoza koji šteti poljoprivredi, BiH ne može prehraniti svoje građane

19.4.2014. u 08:00
25
50
Bh. paradoks: Bez uvoza koji šteti poljoprivredi, BiH ne može prehraniti svoje građane
25
Bh. paradoks: Bez uvoza koji šteti poljoprivredi, BiH ne može prehraniti svoje građane
Foto: Arhiv/Klix.ba
Poljoprivredni proizvođači u BiH, zbog nedostataka poticaja entitetskih ministarstava ne mogu da proizvedu količine hrane koje su potrebne industrijskim prerađivačima hrane u BiH i građanima, a odnedavno su se našli u milosti i nemilosti Vijeća ministara BiH, koje, prema tvrdnjama federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede I šumarstva Jerka Ivankovića-Lijanovića, blokira sredstva iz EU fondova namijenjena bh. poljoprivrednicima.
Vlada Rumunije, jedne od zemalja Evropske Unije koja ima najveće potencijale u poljoprivredi, prošle godine se obavezala usmjeriti 8,15 milijardi eura iz evropskih fondova kako bi svojim farmerima obezbjedila bolju mehanizaciju, pozajmice i uslove za prodaju njihovih proizvoda.

Ova zemlja je već sada u stanju prehraniti svih svojih 20 miliona stanovnika, pa čak i više, a procjenjuje se da će u narednom periodu moći obezbjediti hranu za preko 37 miliona osoba. U tome će upravo pomoći novac koji će biti usmjeren u poljoprivredu.

Kompanije koje rade na preradi hrane u ovoj zemlji također bilježe značajan napredak, a u periodu od 2007. do 2013. godine država je prehrambenu industriju podržala sa milijardom eura sredstava.

S druge strane, proizvođači prehrambenih proizvoda u BiH se suočavaju sa brojnim problemima u svom poslovanju, a jedan od većih je nedostatak sirovina za proizvodnju, koje često moraju uvoziti iz inostranstva. Kompanija Klas je primorana uvoziti pšenicu, a kompanija Bimal sirovine za proizvodnju ulja.

BiH uvozi više hrane nego što proizvodi



Kako ističu čelnici poljoprivrednih udruženja u BiH, entitetske vlasti ne potiču dovoljno poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega BiH trenutno može prehraniti svega 20 posto svojih građana.

“U RS-u se za poljoprivrednu izdvaja 60 miliona KM, a u Federaciji BiH 70 miliona KM, što su smiješni iznosi ako uzmete u obzir da se za košenje trave pored puteva i slične radove godišnje u BiH izdvoji 100 miliona KM. Osim povećanja poticaja za veću proizvodnju u domaćoj poljoprivredi, treba zaustaviti uvoz raznog smeća iz drugih zemalja. Ukoliko želi povećati proizvodnju i potrošnju domaće hrane država jednostavno mora spriječiti uvoz robe lošijeg kvaliteta iz drugih zemalja”, kaže u razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS Vladimir Usorac.

Sličnog mišljenja je i Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika Kantona Sarajeva.

“Federacija BiH raspolaže sa površinama od 400.000 hektara obradivih površina, a samo 200.000 je iskorišteno, što je porazna statistika. Problem sa našim ministarstvima jeste što nemaju programske ciljeve. Kako onda možemo očekivati da nam neko pomogne? Evropska Unija želi pomoći, ali priprema i realizacija bilo kojeg projekta morala bi biti pod okriljem entitetskih i državnih ministarstava”, rekao je Jeleč.

Iako je Evropska Unija voljna pomoći bh. poljoprivredu, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović smatra da je nedopustivo što Vijeće ministara još uvijek nije poljoprivrednicima usmjerila sredstva iz EU fondova.

Slovenija ulaže 10 puta više u poljoprivredu nego FBiH



“Već u ovoj godini BiH treba dobiti 25 do 30 miliona eura iz evropskih fondova. Nažalost, iz razloga što Vijeće ministara BiH nije uspostavilo sustav plaćanja na razini BiH, ta sredstva neće biti dostupna našim poljoprivrednim proizvođačima. Na taj način su Vijeće ministara BiH i Parlamentarna skupština BiH nanijeli izravnu i jako veliku štetu BiH”, rekao je Ivanković-Lijanović u razgovoru za Klix.ba.

Ističe da zajednička politika EU koja je usvojena u Evropskom parlamentu, a koja vrijedi od 2014. do 2020. godine, predviđa da bi se za poljoprivredu u BiH trebalo izdvojiti oko 250 miliona eura grant sredstava.

“Općine i kantoni uglavnom smanjuju ili nikako ne izdvajaju sredstva za poticaje u poljoprivredi. To je otežalo situaciju proizvođačima jer Federalno ministarstvo ne može izdvojiti dovoljno sredstava. Kao primjer, jedna Slovenija izdvaja 350 miliona eura poticaja u poljoprivredi, a mi u Federaciji BiH imamo sličan broj stanovnika i resurse, a izdvajamo 35 miliona eura, što je 10 puta manje”, naglašava Ivanković-Lijanović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: