Radi se o predmetu kojim su obuhvaćeni Nusret Imamović (1971.), Safet Barčić (1967.), Edis Bosnić (1980.), Dževad Hodžić (1971.), Hajrudin Ribić (1970.), Senad Midžić (1971.) te Mersed Čekić (1963.), a koji su uhapšeni u utorak u združenoj policijskoj akciji "Svjetlost" u Gornjoj Maoči.
Tužiteljstvo BiH ih sumnjiči za organizirani kriminal u vezi s više krivičnih djela, među kojima i za napad na na ustavni poredak i ugrožavanja teritorijalne cjelovitosti BiH i izazivanje vjerske i rasne mržnje te netrpeljivosti, odnosno samovlašće i ometanje rada pravosuđa.
Na ročištu pred sudijom za prethodni postupak Darkom Samardžićem vlastita stanovišta obrazložili su zastupnici državnog tužiteljstva te advokati i sami osumnjičeni.
Naime, Tužiteljstvo BiH je u prijedlogu upućenom Sudu zatražilo određivanje pritvora zbog bojazni od bijega osumnjičenih, mogućnosti utjecaja na svjedoke i saradnike te prikrivanja ili uništavanja dokaza i visine zaprijećene kazne.
Tužitelji Dijana Kajmaković i Dubravko Čampara smatraju da postoji dovoljno dokaza za osnove sumnje, odnosno daljnje postupanje i određivanje pritvora u ovom predmetu, pozivajući se na službeni izvještaj Federalne uprave policije te službene zabilješke raznih policijskih agencija.
Kajmaković i Čampara su uime Tužiteljstva ocijenili da im je potrebno vrijeme za vještačenje materijala koji je pronađen i oduzet od osumnjičenih, uključujući mobilne aparate i oružje te za provjeru porijekla određene sume novca i sadržaja web-stranice "Put vjernika".
Obavezali su se na promtno djelovanje, navodeći da su već uputili naredbe određenim službama radi spomenutih istražnih radnji.
Branitelji osumnjičenih, međutim, smatraju da su navodi Tužiteljstva paušalni i neutemeljeni te da nisu potkrijepljeni dokazima, odnosno da su lišeni konkretizacije.
Advokatica prvoosumnjičenog Binasa Abaspahić tvrdi da se u ovom slučaju nisu stekla obilježja krivičnih djela za koja se njegovi akteri sumnjiče.
Navodi da je prvoosumnjičeni u svojstvu imama obavljao službu u okviru džemata te da se kao sljedbenik islamske tradicije izdvajao posebnim obilježjima, "što je izazvalo podozrenje, animozitet i nepovjerenje".
Kazala je da svakom pripada pravo na život u vjeri i skladu s vjerom, pozivajući se na ustavne odredbe kojima se jamči sloboda misli, savjesti i vjere te ustvrdivši da su navodi Tužiteljstva produkt straha i podozrenja od drugog i drugačijeg.
Po riječima prvoosumnjičenog Nusreta Imamovića, odluka da živi u Gornjoj Maoči motivirana je potrebom da bude u ambijentu gdje će na miru moći izvršavati vjerske obaveze, a s obzirom na aktuelno stanje i "širenje islamofobije".
Ustvrdio je da su upravo islamofobija u Evropi i na globalnom planu te određeni politički kontekst i razlozi poput potrebe za liberalizacijom viznog režima u osnovi sumnjičenja kojima su on i drugi osumnjičeni izloženi.
I drugi branitelji i osumnjičeni zastupaju slično stanovište, navodeći, među ostalim, kako razlika u mjestu boravišta i prebivališta ne mogu biti osnov za krivično gonjenje te da je ta situacija iznuđena određenim povoljnostima u pogledu zdravstvenog osiguranja ili drugim beneficijama.
Prigovorili su i u pogledu neproporcionalnosti angažiranih snaga prilikom akcije u naselju Gornja Maoča te kazali da se radi o otvorenoj i transparentnoj zajednici o čemu svjedoči i postojanje spomenute web-stranice.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
