Analiza
0

Uhapšeni, optuženi, osuđeni kriminalci u 2009. godini

Piše: Amra Kovač
Foto: Sarajevo-x.com
Foto: Sarajevo-x.com
U raznim izjavama kako bh. građana, tako i političara, stalno se može čuti kako bh. pravosudni organi i policija ne rade svoj posao. Kako se hapse "sitne ribe", dok "krupne" i dalje slobodno šetaju i nastavljaju se baviti kriminogenim aktivnostima.

Međutim, tokom 2009. godine uhapšene su i neke od tih "krupnih riba". Neki procesi su okončani, neki još uvijek traju.

No, krenim redom.

Muhamed Ali Gaši i ostali

Sudski proces koji je tokom 2009. godine bio jedan od medijski najpraćenijih jeste suđenje "Muhamedu Ali Gašiju i ostalim". Suđenje se vodilo u sarajevskom Kantonalnom sudu, trajalo je pet dana u mjesecu po pet, šest, sedam sati. Iako je suđenje imalo maratonski tempo odnosno počinjalo u osam sati ujutro, a novinari su zbog akreditovanja i pojačanih mjera obezbjeđenja morali dolaziti i pola sata ranije na suđenje, sve medijske kuće su pratile ovaj sudski proces.

Mnogi su bili skeptični kako se će se ovo suđenje završiti, pogotovo što je Muhamed Ali Gaši i ranije hapšen ali je puštan na slobodu. Postojale su mnoge priče da su policajci, tužioci, sudije na platnom spisku Muhameda Ali Gašija, da ima jake veze sa političarima..., i da je suđenje samo farsa. Tokom suđenja zgrada sarajevskog Kantonalnog suda kao i sudnica su bile obezbjeđene do tada neviđenim mjerama obezbjeđenja.

Muhamed Ali Gaši
Muhamed Ali Gaši
Tokom suđenja optuženi su često izvođeni iz sudnice zbog vrijeđanja svjedoka, Sudskog vijeća, tužitelja...

Suđenje je napokon završeno 23. juna ove godine. Dok je predsjedavajuća Sudskog vijeća u predmetu "Muhamed Ali Gaši i ostali" sutkinja Dalida Burzić čitala nepravomoćnu presudu, u sudnici je bio muk.

Čak je i Burzićeva naknadno izjavila da je mislila da nešto nije u redu zbog tišine koja je vladala u sudnici tokom sat i po vremena čitanja nepravomoćne presude kojom je Muhamed Ali Gaši osuđen na jedinstvenu kaznu od 20 godina zatvora, oduzeta mu je sva protuzakonito stečena imovina kao i 400.000 KM koje je stekao nelegalnim putem.

Njegov brat Aziz osuđen je na tri godine i pet mjeseci, Mirso Krasnić na šest i po godina, Amir Kasumić na godinu i šest mjeseci zatvora. Sinan Ljuca i Engin Proho osuđeni su na po dvije i po godine zatvora, a Muharem Čaušević na godinu dana, dok je Edin Hot, koji oženjen sestrom Muhameda Alija i Aziza Gašija osuđen na četiri godine zatvora.

U ovom predmetu u toku je žalbeni postupak u Vrhovnom sudu Federacije BiH. Uz stotine zapisnika i materijalnih dokaza uložene su i obimne žalbe svih strana u postupku. Na presudu su se žalili i Kantonalno tužilaštvo, i osmorica osuđenih i njihovi branioci.

Đorđe Ždrale

Đorđe Ždrale, najpoznatiji kriminalac iz RS, uhapšen je 17. januara 2009. godine na aerodromu u Frankfurtu po Interpolovoj poternici koja je za njim raspisana. Izručen je bh. pravosudnim organima, a u Sudu BiH u toku je sudski proces protiv njega.

Đorđe Ždrale
Đorđe Ždrale
Prema navodima iz optužnice, Ždrale je tokom 2000. organizovao i s predumišljajem, u dogovoru s drugim osobama, pristao da bude izvršilac ubistva nekadašnjeg načelnika Uprave policije Republike Srpske Ljubiše Savića Mauzera.

Inače, Ždrale je policiji poznat po učešću u velikom broju pucnjava i raznih incidenata. U 19. godini osuđen je zbog ubistva, a na njega je tri puta pokušan atentat. Dovodio se u vezu sa brojnim likvidacijama na području Istočnog Sarajeva, a pravosnažno je oslobođen optužbe za ubistvo Željka i Mikice Todorović, koje se dogodilo na Palama 2. jula 2004. godine. U žestok sukob sa svojim kumom Darkom Elezom ušao je 2005. godine i policija vjeruje da je taj sukob doveo do većeg broja mafijaških ubistava na području Istočnog Sarajeva, od kojih većina ni danas nije rasvjetljena.

Anđelko Veljančić

Sudsko vijeće sarajevskog Kantonalnog suda kojim je predsjedavala sutkinja Katarina Tomić 10. maja 2009. godine izreklo je nepravomoćnu presudu Anđelku Veljančiću u trajanju od deset godina zatvora za pljačku 2,2 miliona eura Privredne banke Sarajevo.

Anđelko Veljančić
Anđelko Veljančić
Naime, prema optužnici Veljančić je 29. juna 2006. godine u sarajevskoj ulici Aleji Bosne Srebrene, zajedno s više nepoznatih osoba obučenih u uniforme sarajevske policije s fantomkama na glavi, zaustavio blindirani kombi Agencije za zaštitu ljudi i imovine "Cipos" i "Fiat Punto", koji je bio u pratnji ovog vozila.

Uz upotrebu automatskih pušaka i pištolja fizički su savladali i razoružali zaštitare i naredili im da sjednu u zadnji dio blindiranog vozila, a zatim ih odvezli na područje Istočnog Sarajeva, gdje su ponovo uz upotrebu oružja naredili zaštitarima da otvore pretinac. Veljančić i ostali su tom prilukom ukrali 2,2 miliona eura.

Vrhovni sud Federacije BiH potvrdio je prvostepenu presudu sarajevskog Kantonalnog suda, a Veljančić kaznu izdržava u zeničkom zatvoru.

Veljančić je 7. decembra 2009. godine nepravomoćnom presudom sarajevskog Općinskog suda osuđen i na godinu dana zatvora zbog vrijeđanja sutkinje sarajevskog Kantonalnog suda Adise Zahiragić.

Naime, Zahiragićeva je bila predsjedavajuća Vijeća u postupku koji se vodio protiv Veljančića zbog pljačke 2,2 miliona eura. Veljančić je 20. augusta 2007. godine pred prisutnim medijima i televizijskim kamerama zatražio izuzeće predsjedavajuće Vijeća Adise Zahiragić te joj je, između ostalog, kazao da će je smijeniti govoreći joj "kurvo", "huljo" i "beštijo".

Veljančić je inače bio prvi saradnik poznatog kriminalca Darka Eleza, koji je pak, u septembru prošle godine uhapšen u Beogradu. Veljančić je bio osumnjičen i za pokušaj ubistva Đorđa Ždrala, te za ubistvo bivšeg šefa policije u Loznici Vojislava Jekića, svjedoka na suđenju kriminalnoj grupi okrivljenoj za ubistvo Željka Ražnatovića Arkana.

Zornić, Dacić i Can

Sud BiH potvrdio je 19. novembra 2009. godine optužnicu koja Harisa Zornića, Hamdu Dacića i Acika Cana tereti za krivično djelo organizirani kriminal u vezi sa neovlaštenim prometom opojnim drogama. Zornić, Can i pravna osoba “Majorka” d.o.o. Sarajevo terete i za krivično djelo pranje novca, a optuženi Can i za krivično djelo nedozvoljenog nabavljanja, držanja oružja i municije.

Naime, oni se sumnjiče da su karika u unosnom lancu trgovine heroinom koji potiče iz Afganistana, a završava u Zapadnoj Evropi. Sarajevo je posljednjih godina postalo centar za skladištenje droga i pranje miliona konvertibilnih maraka.

U optužnici se navodi da je trojka oprala između pet i šest miliona KM.

Zornić i Dacić rođeni su u Rožajama i državljani su BiH i Crne Gore. Can je rođen u Bietigheimu u Njemačkoj. Državljanin je Srbije i Turske sa prijavljenim privremenim boravkom u BiH.

Braća Dacić su godinama bili pod policijskom prismotrom i još su devedesetih godina hapšeni zbog trgovine drogom.

Hamdija Dacić je uhapšen u novembru 1999. godine na graničnom prijelazu Gorica između Slovenije i Italije zbog posjedovanja 12,75 kilograma heroina. Osuđen je na osam godina zatvora ali je godinu dana kasnije uspio pobjeći iz italijanskog zatvora.

Hamdijin brat Ljutvija je 2001. godine preuzeo djevojačko prezime svoje supruge, a ime je promijenio u Haris. Potom postaje suvlasnik firme Majorka, u čijem se sastavu nalazi hotel "Exclusive" u Rajlovcu. Prema procjeni sudskog vještaka vrijednost ovog hotela iznosi blizu 5,9 miliona KM, a sumnja se da je izgrađen novcem od droge.

Prema operativnim policijskim podacima Dacićeva mreža je drogu prepakivala u jednom restoranu koji se nalazi na području Sarajeva, odakle je dalje transportovana za Zapadnu Evropu. Policija je, također, došla do informacije da se u jednoj radionici u sarajevskom prigradskom naselju Rakovica ugrađuju tajne pregrade u vozilima u kojima se prenosi droga. Braća Dacić se povezuju sa transportom nekoliko kilograma različitih droga koje su hrvatski policajci i carinski službenici otkrili u januaru 2006. godine, u autobusu koji je saobraćao na relaciji BiH - Njemačka.

Zornić, Dacić i Can nalaze se u pritvoru od februara 2009. godine kada su uhapšeni u Sarajevu.

Hapšenjem ovih kriminalaca sprječena su mnoga ubistva, pucnjave, prekinut lanac trgovine drogom i drugo, kako na području Federacije BiH, tako i na području Republike Srpske.

Hapšenjem i procesuiranjem ovih osoba bh. policija i pravosudni organi su pokazali da mogu i znaju raditi svoj posao, da nema nedodirljivih i da je nakon nekoliko godina kada su uglavnom bile procesuirane "sitnije ribe", došao red i na "krupne". Za nadati se da će tako i ostati.