{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


U protekle tri godine samo u KS prijavljeno čak 111 bježanja maloljetnika od kuće

3.4.2015. u 19:25
0
18
U protekle tri godine samo u KS prijavljeno čak 111 bježanja maloljetnika od kuće
0
U protekle tri godine samo u KS prijavljeno čak 111 bježanja maloljetnika od kuće
Foto: Ilustracija
Samo u Kantonu Sarajevu u protekle tri godine prijavljeno je 111 nestanaka maloljetnih osoba. Djeca mlađa od 15 godina ne mogu zasnovati radni odnosi tako da postoji opravdani strah da će maloljetnici pokušati preživjeti prosjačenjem, prostitucijom, preprodajom droge i činjenjem drugih krivičnih dijela.
Pojava da djeca u fazi adolescencije bježe od kuće i odaju se skitnji i prosjačenju ili na kraći period postanu beskućnici česta je pojava u svim društvima pa tako i u bosanskohercegovačkom.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) u vremenskom periodu od 2013. do 2015. godine policijskim upravama na nivou Kantona Sarajevo prijavljeno je ukupno 111 nestanaka maloljetnih osoba.

U toku 2013. godine, kod nadležnih policijskih organa prijavljen je nestanak 47 maloljetnih osoba, dok je u 2014. godini taj broj iznosio 53.

Iz MUP-a KS kazali su da je u prva tri mjeseca 2015. godine kod nadležnih organa na području Kantona Sarajevo prijavljen nestanak 11 maloljetnih osoba, te da je u protekle tri godine nestanak pojedinih osoba prijavljen više puta, odnosno da su se isti maloljetnici u više navrata udaljavali od kuće.

Profesorica na odsjeku za socijalni rad na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Milanka Miković kazala je za Klix.ba da je za mnoge maloljetnike karakteristično da se poslije određenog vremena vraćaju porodici i da ponekad ponovo napuštaju domove na duži ili kraći period.

"Razlozi zbog kojih djeca bježe od kuće su različiti, ali uvijek je u pitanju skup razloga koji su povezani sa subjektivno psihološkim karakteristikama i osobinama svakog djeteta u rizičnom periodu adolescencije. Na druge strane tu su također faktori uže i šire socijalne sredine na prvom mjestu porodice, a zatim utjecaj vršnjaka, idola, radoznalosti, nagovaranja starijih osoba koje se društveno neprihvatljivo ponašaju, loš uspjeh u školi, strah od kazne roditelja i slično“, rekla je Miković.

Istraživanja koja se nažalost ne sprovode u BiH govore da se manji broj maloljetnika ne vraća kući, a Miković smatra da u kontekstu pravnog sistema BiH u tim situacijom dolazimo do apsurda.

"Dijete mlađe od 15 godina po našem zakonu ne može zasnovati radni odnos i biti u radnom odnosu. Ako takvo dijete nema sredstava za života onda se počinje ponašati društveno neprihvatljivo na različite načine, čak to ide do prosjačenja, prostitucije, beskućništva, preprodaje droge i činjenja drugih krivičnih dijela jer dijete pokušava opstati na taj način“, pojasnila je Miković.

Na ponašanje djece utječe društvo i društveni odnosi, a ako uzmemo u obzir da najveći broj porodica u BiH živi u siromaštvu onda je jasno da socioekonomski faktori nemaju pozitivan utjecaj na maloljetnike.

"Nije se teško složiti da je danas veliki broj porodica u BiH, iako smatram da bh. porodice u cjelini jako vole djecu i brine o njemu, opterećen različitim, posebno socioekonomskim problemima. Mnoge porodice ne mogu pružiti djeci sve ono što bi trebalo pa čak ni dovoljno ljubavi, razumijevanja i bliskosti upravo zbog opterećenosti načinom preživljavanja. Jedan broj djece to ne može shvatiti i prihvati pa nalazi izlaz u bijegu od kuće“, kazala je Miković.

Miković smatra da je pozitivno što je uvijek broj takvih maloljetnika, bez obzira što podaci zvuče drastično, zanemariv u odnosu na ukupan broj djece koja se ponašaju društveno prihvatljivo.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: