{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nasilje u porodici se smatralo privatnom stvari

F
16.9.2012. u 10:40
0
1
Nasilje u porodici se smatralo privatnom stvari
0
Nasilje u porodici se smatralo privatnom stvari
Problem nasilja u porodici pokušava se riješti i smještajem ugroženih u sigurne kuće. Kako funcioniraju sigurne kuće za Fenu je govorila Mubera Hodžić-Lemeš, dipl.scr. menadžerica Sigurne kuće koja radi u okviru Ambasade Lokalne Demokratije u Sarajevu.
Kako kaže Hodžić-Lemeš finansiranje Sigurnih kuća nije regulisano zakonom na nivou BiH. Sve Sigurne kuće u BiH su osnovane i egzistiraju u okviru NVO sektora, te s tim u vezi i pitanje finansiranja se rješava na različite načine.

Sigurna kuća u okviru Fondacije lokalne demokratije koja je otvorena 2000. godine se sufinansira od strane Kantonalnog Centra za socijalni rad, a na osnovu protokola o saradnji koji je potpisan između Fondacije Lokalne Demokratije (FLD) Sarajevo, Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo i Kantonalnog centra za socijalni rad. Na taj način se osigurava 60 posto troškova Sigurne kuće. Kanton Sarajevo sufinansira u iznosu od 5 posto a ostalih 35 posto troškova pokrivaju različiti međunarodni i lokalni donatori.

Kad je riječ o statističkim podacima u ovoj Sigurnoj kući u periodu od 2000. godine do augusta tekuće godine je boravilo: 463 žene, 652 djece i 209 djevojaka. Ukupno 1324 žrtve nasilja.

- FLD Sarajevo od 2004. godine vodi SOS telefon za prijavu nasilja i do augusta 2012. godine zaprimili smo ukupno 8603 poziva od čega se 52 poto odnosi na prijavu nasilja u porodici. Putem SOS telefona imali smo iskustva prijave nasilja i od strane muškaraca, uglavnom se radilo o psihičkom zlostavljanju od strane supruga, ističe Hodžić-Lemeš.

Kad je riječ o socijalnom statusu zlostavljanim Hodžić-Lemeš kaže da nasilje u porodici predstavlja široko rasprostranjenu pojavu koja je prisutna u svim društvenim slojevima bez obzira na obrazovni status, starosnu strukturu, zaposlenost..

- Nasilje se dešava i ženama koje su zaposlene, i imaju veći stepen obrazovanja ali one nemaju potrebu za pomoći kroz smještaj u sigurnu kuću. Statistika Sigurne kuće ukazuje da je 70 posto korisnica nezaposleno i ekonomski ovisno od partnera što je bio jedan od osnovnih uzroka ostajanja u zajednici sa njim. Najveći broj korisnica (38 posto) je u starosnoj dobi od 25 do 35 godina i nižeg stupnja obrazovanja (nepotpuna i osnovna škola) 60 posto.

O tome koliko je u našoj sredini "sramota“ priznati da ste zlostavljani i da li je nasilje u porodici sakriva naša sagovornica kaže da kulturološko obilježje porodice u našoj sredini s tradicionalnim obilježjima muško-ženskih uloga uveliko doprinosi da se nasilje u porodici skriva i predstavlja veliku tajnu koju žene niti žele, niti znaju kome, kada i kako otkriti.

"Nasilje u porodici se dugi vremenski period smatralo privatnom stvari jedene porodice što je uvjetovalo toleranciju nasilja od strane društvene zajednice, a oni koji unutar porodice imaju manje moći, a to su žene, djeca i starije osobe gube mogućnost da imaju podršku izaći iz nasilja“.

Po riječima Hodžić-Lemeš u Sigurnoj kući u Sarajevu u toku jedne godine prosječno prođe 100 osoba od toga 35 posto su žene.

- Trajanje boravka korisnika zavisi od rješavanja slučaja. Najveći broj korisnica ostaje do mjesec dana. Nekada to nije dovoljan period a posebno u slučajevima kada žena odluči trajno prekinuti zajednički život. Tada je potreban duži period kako bi se zaposlila i osamostalila te neke klijentice ostanu i do godinu dana.

Žrtve porodičnog nasilja nisu samo žene ili djevojke kako kaže menađerice Sigurne kuće FLD Mubera Hodžić-Lemeš bilo je i slučajeva gdje su počinitelji nasilja bili djeca (sin) prema majci, i slučajeve nasilja od strane svekrve i srodnika muža (braće i sestara) koji žive u zajedničkom domaćinstvu s njima.

Kad je riječ o finansiranju sigurnih kuća od strane federalnog Ministarstva Rada i socijalne politike kako se navodi u pisanoj izjavi ministra Vjekoslava Čambera ovo ministarstvo je za ovu godinu predvidjelo sufinsiranje Sigurnih kuća u iznosu od 162.000,00 KM.

Ova sredstva namijenjena su za šest sigurnih kuća.

Riječ je o sigurnim kućama koje vode FLD Sarajevo, „Žene s Une“ (Bihać), Prihvatilište za žene i djecu u nevolji „Mirjam“ Karitas (Mostar),“Medica“ (Zenica)Udruženje građana „Viva žene“ (Tuzla)Udruženje „Žena BiH“ (Mostar).

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: