Odbrana je uvela u sudski spis oko 40 materijalnih dokaza, od kojih se jedan dio odnosi na "učešće nezavisne Republike Hrvatske u ratu u BiH".
Tako je uveden dokument pod nazivom Sporazum o prijateljstvu i saradnji između republika Hrvatske i BiH, koji je navodno potpisan 21. jula 1992. godine.
Prvooptuženi Kličković je kazao da se tim sporazumom regulišu pitanja "pružanja vojne pomoći muslimanskom stanovništvu protiv zajedničkog neprijatelja - Srba".
"Na ovaj način se potpomagala hrvatska agresija na BiH i stvorila koalicija protiv Srba i napad svih protiv Srba", dodao je Kličković.
Na primjedbu državnog tužioca da eventualno učešće Hrvatske u ratu u BiH nema veze sa opužnicom protiv Kličkovića, prvooptuženi je odgovorio da njegova optužnica sadrži navode o “pripremama za rat”.
"Ovim dokazujem da se nisu Srbi pripremali za rat zato što nisu imali pametnija posla, nego zato što su se svi drugi pripremali za rat", zaključio je on.
Kličković, nekadašnji komandant Kriznog štaba Srpske opštine Bosanska Krupa i predsjednik Ratnog predsjedništva u tom gradu, tereti se skupa s Mladenom Drljačom i Jovanom Ostojićem za ubistva, prisilna preseljenja, zatvaranja, mučenja, silovanja, te lišavanja prava na pravično suđenje, počinjena nad nesrpskim stanovništvom tokom 1992. godine.
Prema navodima optužnice, Kličković i Drljača su saučesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu, koji je počeo u ljeto 1991. godine, a čiji je cilj bilo stvaranje teritorija koji će u "apsolutnoj većini" naseljavati srpsko stanovništvo.
Odbrana prvooptuženog također je uložila i isječak iz dnevnog lista "Kozarski vjesnik" iz septembra 1991. godine, u kojem se navodi da su "regularne snage vojske Republike Hrvatske" izvršile artiljerijski napad na grad Bosansku Dubicu u sjeverozapadnom dijelu BiH, na granici s Hrvatskom.
Naredno ročište zakazano je za 22. septembar ove godine.
