Bivši logoraši i porodice žrtava: Presuda Stanišiću i Župljaninu je poniženje
Murselović je istakao da su izrečene kazne „propaganda da se ne poštuju zakon i običaji rata“.
"Za nekoliko godina, kad im se u kaznu uračuna vrijeme u pritvoru, ti će ljudi biti na slobodi i smijati se u lice i žrtvama i porodicama ubijenih i nestalih, dok oni još budu tragali za njihovim tijelima. Sramota", podvukao je Murselović, koji je i sam proveo više mjeseci u logorima Omarska i Manjača tokom 1992. godine.
Mirsad Duratović, predsjednik Udruženja logoraša Prijedor 92, istakao je da je da su za sve logoraše "presude Stanišiću i Župljaninu ponižavajuće". Posebno je naglasio da je "neprihvatljivo da je Stanišić kao ministar policije oslobođen odgovornosti za istrebljenje u Prijedoru i zločin na Korićanskim stijenama kada je ubijeno preko 150 prijedorskih Bošnjaka".
"Zna se da su u Prijedoru najviše zločina počinili pripadnici policije, zna se da to ne bi činili da nisu imali naredbe svojih pretpostavljenih. Ali mi smo odavno izgubili nadu da će Tribunal donositi pravične presude", rekao je za agenciju Anadolija Duratović.
Zijahudin Smajlović , predsjednik Udruženja logoraša Banjaluke, kazao je da se „odlukom o visini kazne za Župljanina i Stanišića može biti zadovoljno, jer je važno da su osuđeni i proglašeni ratnim zločincima“.
"Za žrtve, za porodice ubijenih, sve su kazne male, ali moramo se s tim pomiriti", kazao je Smajlović.
Edin Ramulić, predstavnik NVO Izvor iz Prijedora, koja okuplja porodice žrvata s te opštine, ocijenio je da, unatoč niskoj kazni, "presude Stanišiću i Župljaninu bacaju pravo svjetlo na ulogu policije RS-a u zločinima koji su počinjeni nad nesrpskim stanovništvom tokom rata“.
"Od 31 pravosnažne presude za ratne zločine u Prijedoru, u čak 25 njih krivim su proglašeni pripadnici policije. Zato je bilo kakva kazna ispod 30 godina zatvora, koliko je dobio predsjednik tzv. AP Krajine Radoslav Brđanin, niska. Ali kažnjavanje u Tribunalu je postalo lutrija i niko više ne može garantovati da Stanišića i Župljanina Apelaciono vijeće neće osloboditi. I to je ono što nas brine i zbog čega nismo zadovoljni radom Haškog tribunala", kazao je Ramulić.
Prema optužnici, Stanišić i Župljanin su se teretili da su bili "učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio uklanjanje muslimana, Hrvata i drugih nesrba sa područja planirane srpske države".
Među članovima udruženog zločinačkog poduhvata bili su i Momčilo Krajišnik, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, general Ratko Mladić, vodeći pripadnici JNA i Vojske Republike Srpske, uključujući generala Momira Talića, kao i vodeće članove regionalnih i opštinskih kriznih štabova, uključujući i Radoslava Brđanina.
Mićo Stanišić dobrovoljno se predao Haškom tribunalu u martu 2005, a Stojan Župljanin uhapšen je i prebačen u Pritvorsku jedinicu u junu 2008. godine.
Dokazni postupak tužilaštva trajao je od septembra 2009. do februara 2011, a saslušano je 127 svjedoka. U toku dokaznog postupka odbrane, od aprila do decembra 2011. godine, saslušano je 17 svjedoka (sedam za Stanišića i deset za Župljanina).
