{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Župnik Klečina: Ne želimo slučaj Fate Orlović u Drvaru

30.4.2015. u 14:16
35
109
Župnik Klečina: Ne želimo slučaj Fate Orlović u Drvaru
35
Posjeta pape Franje Sarajevu, najavljena za 6. juni ponovo je aktualizirala pitanje izgradnje katoličke crkve u Drvaru. Naime, srpski predstavnici u Kantonu 10 opstruirali su dozvolu za izgradnju porušene katoličke crkve u Drvaru, a biskup banjalučki Franjo Komarica optužio je SNSD da davanje svoga glasa za gradnju crkve uvjetuje provođenjem ustavnih promjena.
Davor Klečina, župnik župe u Drvaru kazao je za Klix.ba da je problem izgradnje katoličke crkve u Drvaru aktuelan već dvadeset godina, te da se to pitanje uvijek postavljalo i lokalnim i kantonalnim vlastima.

"Jedini odgovor na to pitanje stigao je 2008. godine od tadašnje načelnice Anke Papak - Dodik koja je izjavila da takav objekt nije predviđen urbanističkim regulacijskim planovima u Drvaru, da nema novog regulacijskog plana, te da općina ne može snositi troškovi za novi urbanistički plan i da ona sa zadovoljstvom ističe kako katolici u Drvaru imaju prikladan prostor u kojem se mole Bogu“, kazao je Klečina.

On dodaje da je stav Banjalučke biskupije, odnosno biskupa Komarice od početka jasan jer je još od vremena kada je u Drvaru bila vlast hrvatske političke stranke kada se crkva mogla i izgraditi, biskup Komarica bio principijelan i ostao pri stavu da se crkva ne može graditi na zemljištu za koje nije dokazano vlasništvo.

"Istina je da su nama općinske strukture nudile dvije lokacije i ispostavilo se da te dvije lokacije imaju svoje privatne vlasnike. To je bila čista podvala katoličkoj crkvi i mi nismo htjeli slučajeve Fate Orlović iz Konjević Polja, jadne žene koja se vratila i našla u svom dvorištu bespravno sagrađenu pravoslavnu crkvu“, rekao je Klečina.

Klečina ističe da oni samo traže da im se ne osporava elementarno pravo slobode vjeroispovijesti koje uključuje i prava na slobodnu i nesmetanu izgradnju objekta za bogoslužje.

"To pitanje je zadnjih sedmica ispolitizirano prilikom uspostave vlasti u Kantonu 10, odnosno prilikom pregovora između HDZ BiH i SNSD-a gdje je SNSD uvjetovao HDZ BiH, odnosno uvjetovao gradnju crkve ustavnim promjenama u Kantonu 10, a na šta su odmah reagovali kardinal Puljić u Sarajevu i biskup Komarica, a reagujemo i mi. Protestujemo da se pitanje izgradnje crkve vezuje za bilo kakve političke dogovore. To su dvije stvari koje su nepovezive jer gradnju katoličke crkve nama dozvoljavaju državni i međudržavni zakoni, a ne milost nekakvih političkih vlastodržaca“, tvrdi Klečina.

On dodaje da Hrvati u Drvaru već dvadeset godina koriste prostor društvenog doma Partizan koji je bio dvorana za različita kulturna, umjetnička i sportska dešavanja do 1995. godine.

"Katolička crkva je u Drvaru postojala do 1949. godine i naredbom tadašnje komunističke vlasti crkva je srušena i od tada praktično u Drvaru više ne postoji. Trenutni prostor je neprikladan i mi želimo da se ovo pitanje riješi na korist i katoličke zajednice, a s druge strane da se i taj prostor vrati građanima na korištenje kako bi djeca imala gdje baviti se zabavnim, umjetničkim i sportskim aktivnostima", kazao je Klečina.

On je istakao da bi katolička crkva u Drvaru imala oko 500 vjernika, te da smatra kako obični ljudi u Drvaru ne bi imali ništa protiv izgradnje katoličke crkve, ali da je nažalost politika i u to uplela svoje prste i ispolitizirala to pitanje.

"Čuli smo da su iz SNSD-a izjavili kako srpska djeca ne mogu učiti u Drvaru na srpskom jeziku, kako nemaju prava na to, ali to nije istina. Drvar je prva općina u BiH koja je uvela dvojezičnu nastavu. Mi imamo jednu školu pod jednim krovom gdje i pravoslavna i katolička djeca uče skupa pod istim krovom i s istim nastavnicima. Jedino kada su u pitanju nacionalni predmeti kao što su historija, geografija, jezici i vjeronauk, tu se razdvajaju, ali opet bez ikakvih problema", rekao je Klečina.

Kako nam je potvrđeno i iz škole u Drvaru, uprave osnovnih i srednjih škola trude se kako bi međunacionalni odnosi bili na zadovoljavajućoj razini, te da djeca i hrvatske i srpske nacionalnosti mogu učiti na svom maternjem jeziku.

"Djeca se druže, zajedno školuju i nema nikakvih problema, a nekim političarima je očito u interesu da to ne bude tako. Žele dokazati da ljudi u BiH ne mogu živjeti skupa i zbog toga i daju takve izjave", zaključio je Klečina.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: